Stenografske beleške › Deveti saziv
STENO BELEŠKE Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini 1. dan i poslanička pitanja, 13. dan
2013-11-20 · Izvorni fajl Skupštine za ovaj dan
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, sednici prisustvuju 104 narodna poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum u danu za glasanje postoji, ako je na sednici Narodne skupštine prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 130 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da postoji uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Čedomir Protić, Dijana Vukomanović, Stefana Miladinović, Vuk Jeremić, Mladen Grujić i Gordana Čomić.
Prelazimo na odlučivanje o predlozima zakona iz tačka 1, 2, 3. i 4. dnevnog reda.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O SEDIŠTIMA I PODRUČJIMA SUDOVA I JAVNIH TUŽILAŠTAVA (glasanje)
Pošto je Narodna skupština obavila pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava u načelu.
Za 126, protiv 37, nije glasalo šest, od 169 poslanika.
je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu.
Pošto je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu, a pre nego što pređemo na odlučivanje o amandmanima, podsećam vas da su sastavni deo Predloga zakona postali amandmani Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu na članove 3, 4, 13, 14. i 19. Predloga zakona.
Prelazimo na odlučivanje o amandmanima.
Na član 2. amandman je podneo poslanik Zoran Kasalović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 14, nije glasalo 157, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za četiri, nije glasalo 167, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Riza Halimi.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za dva, nije glasalo 170, od 172 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Konstantin Arsenović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 18, nije glasalo 155, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman, u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanik Mujo Muković, zajedno narodni poslanici Bajro Gegić i Enis Imamović i narodni poslanik Srđan Dragojević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 15, nije glasalo 159, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 168, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Nikola Jovanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za dva, nije glasalo 172, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. Amandman, sa ispravkom, podneo je narodni poslanik Nenad Konstantinović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nije glasalo 147, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman sa ispravkom podneo je narodni poslanik Miodrag Đidić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 172, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Zoran Kasalović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 34, nije glasalo 143, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Dejan Nikolić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nije glasalo 147, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Dragan Marković, Petar Petrović, Nevena Stojanović, Vojislav Vujić, Zoran Vasić i mr Đorđe Kosanić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nije glasalo 147, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Aleksandar Senić i Mladen Grujić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 15, protiv jedan, nije glasalo 154, od 170 poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Molim kolege koji nisu u sali da se kartice izvuku iz elektronskog sistema.
Nastavljamo sa radom.
Elektronski sistem pokazuje da je trenutno u sali prisutno 128 narodnih poslanika.
(Narodni poslanici dobacuju sa mesta.)
Gde vidite karticu, a da narodni poslanik nije tu?
Možemo da utvrdimo kvorum da izbegnemo.
Molim narodne poslanike da još jednom ubacimo kartice u elektronski sistem da se utvrdi kvorum.
U ovom trenutku može da postoji kvorum od 127 narodnih poslanika.
Nastavljamo sa odlučivanjem.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Arpad Fremond.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 163, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Dragan Antić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 14, nije glasalo 158, od 172 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Zlata Đerić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasalo 164, od 176 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Nebojša Zelenović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 169, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Riza Halimi.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 177, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Borislav Stefanović i zajedno narodni poslanici Suzana Spasojević i Zvonimir Stević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 59, nije glasalo 119, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su zajedno narodni poslanici Slobodan Veličković, Ljubica Milošević i Ninoslav Girić i zajedno narodni poslanici Snežana Stojanović Plavšić, Aleksandar Pejčić, Živojin Stanković i Miodrag Stojković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 75, nije glasalo 104, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, sa ispravkom, podneo je narodni poslanik Srđan Milivojević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 40, nije glasalo 140, od 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Branislav Krekić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 174, od 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Vesna Jovicki.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 42, protiv jedan, nije glasalo 137, od 180 poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Olena Papuga.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 27, nije glasalo 152, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Ana Novković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 14, nije glasalo 165, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Gorica Gajić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nije glasalo 168, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Radmila Gerov i Rajko Stevanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 171, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Stefan Zankov i Slavoljub Vlajković, sa ispravkom.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 53, nije glasalo 126, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman poslanika Jelene Travar Miljević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 13, nije glasalo 166, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Mirko Čikiriz i Olgica Batić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 17, nije glasalo 163, od 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Čedomir Protić, Snežana Bogosavljević Bošković, Aleksandar Radojević i Miroslav Petković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 48, nije glasalo 131, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Markićević i Velimir Stanojević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 10, nije glasalo 169, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Milica Dronjak.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 27, nije glasao 151, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Zoltan Pek.
Stavljam na glasanje amandman.
Za sedam, nisu glasala 172, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Karolj Čizik.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 22, nije glasalo 157, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Elvira Kovač.
Stavljam na glasanje amandman.
Za osam, nije glasao 171, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Konstantin Arsenović i zajedno narodni poslanici Zoran Radovanović i Dejan Radenković.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 34, nije glasalo 145, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podnele su narodni poslanici Snežana Paunović i Slavica Saveljić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za devet, nije glasalo 170, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Radoslav Komlenović, Vesna Kovač i Miloš Aligrudić.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman u toku pretresa Predloga zakona u pojedinostima.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 130, nije glasalo 49, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština je prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zoran Anđelković i Bojana Đorđević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 33, nije glasalo 146, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podnele narodni poslanici Mirjana Dragaš i Stefana Miladinović.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 32, nije glasalo 147, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Dubravka Filipovski i Đorđe Milićević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 35, nisu glasala 143, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman poslanika Milice Vojić Marković.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 14, nije glasalo 164, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman poslanika Milisava Petronijevića.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 30, nije glasalo 148, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su zajedno narodni poslanici Saša Dujović i Ivana Dinić i narodni poslanik Nenad Kitanović.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 29, nije glasalo 149, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Milan Lapčević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za šest, nije glasao 171, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Mujo Muković, zajedno Bajro Gegić i Enis Imamović i Srđan Dragojević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 31, nije glasalo 146, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje amandman.
Nije glasalo 178, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Janko Veselinović.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 30, nije glasalo 147, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Balint Pastor.
Stavljam na glasanje amandman.
Za sedam, nije glasao 171, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Srđan Miković i Đorđe Stojšić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 41, nije glasalo 137, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Judita Popović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za četiri, nije glasalo 174, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podnele narodni poslanici Biljana Hasanović Korać i Teodora Vlahović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 33, nije glasalo 144, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman poslanika Radoslava Milovanovića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 31, nije glasalo 146, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Srđan Spasojević, Petar Škundrić, Milanka Jevtović Vukojičić i Branislav Mitrović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 128, nije glasao 51, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština je prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Bojana Božanić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 29, nije glasalo 149, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Laslo Varga.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 14, nije glasalo 164, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Mirna Kosanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 28, nije glasao 151, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasalo 167, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podneo poslanik Slobodan Jeremić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 35, nije glasalo 144, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milanka Karić i Dragomir J. Karić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 119, nije glasalo 60, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština je prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Vesna Stepić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nije glasalo 149, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Tanja Radovanović i Milan Kovačević.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman u toku pretresa Predloga zakona u pojedinostima.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 125, uzdržan jedan, nije glasalo 52, od 178 poslanika.
Narodna skupština je prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman je podnela poslanik Dušica Morčev.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasao 171, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Sanda Rašković Ivić i Petar Petković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nije glasalo 168, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman poslanika Milisava Petronijevića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 23, nije glasalo 155, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman poslanika Milice Vojić Marković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 14, nije glasalo 164, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Riza Halimi.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 173, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo poslanik Dejan Nikolić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 29, nije glasalo 150, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Aleksandar Senić i Mladen Grujić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 21, nije glasalo 158, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo poslanik Miodrag Đidić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za četiri, nije glasalo 175, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo poslanik Nikola Jovanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 179, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman u istovetnom tekstu podneli su zajedno narodni poslanici Slobodan Veličković, Slobodan Jeremić, Ljubica Milošević i Ninoslav Girić i zajedno Snežana Stojanović Plavšić, Aleksandar Pejčić, Živojin Stanković i Miodrag Stojković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 70, nije glasalo 110, od ukupno 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Zoran Radovanović i Dejan Radenković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 35, nije glasalo 145, od 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Bajro Gegić i Enis Imamović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za tri, nije glasalo 177, od 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podnela poslanik Ana Novković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasalo 168, od ukupno 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Suzana Spasojević i Zvonimir Stević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 27, protiv jedan, nije glasalo 152, od 180 poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo poslanik Arpad Fremond.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 172, od ukupno 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 10, nije glasalo 170, od ukupno 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podnela poslanik Mirna Kosanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 26, nije glasalo 154, od ukupno 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podnela poslanik Milica Dronjak.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 25, nije glasalo 155, od ukupno 180 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Zoltan Pek.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 9, nije glasalo 170, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podnela poslanik Zlata Đerić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasalo 166, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman je podneo poslanik Nebojša Zelenović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 179, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 9, nije glasalo 170, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 5. amandman je podneo poslanik Nebojša Zelenović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 172, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 5. amandman su zajedno podneli poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 13, nije glasalo 165, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 5. amandman je podneo poslanik Miodrag Đidić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za četiri, nije glasalo 175, od 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 5. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 13, nije glasalo 165, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman je podneo poslanik Miletić Mihajlović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 16, nije glasalo 162, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman je podneo poslanik Srđan Miković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 26, nije glasalo 152, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Biljana Hasanović Korać i Teodora Vlahović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 32, nije glasalo 146, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman su zajedno podneli poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 10, nije glasalo 168, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 173, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman poslanika Nenada Konstantinovića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 14, nije glasalo 165, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasalo 167, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman poslanika Konstantina Arsenovića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nije glasalo 149, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 18, nije glasalo 161, od ukupno 179 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za tri, nije glasalo 175, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanik Srđan Miković, zajedno Biljana Hasanović Korać i Teodora Vlahović i Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 35, nije glasalo 143, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman poslanika Nenada Konstantinovića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 22, nije glasalo 156, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 13, nije glasalo 165, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nisu glasala 172, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 8. amandman u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanici Srđan Miković, zajedno Biljana Hasanović Korać i Teodora Vlahović i zajedno Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 38, nije glasalo 140, od ukupno 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Miodrag Đidić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za četiri, nije glasalo 174, od 178 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Zoran Kasalović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 25, nije glasalo 152, od 177 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 170, od ukupno 176 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Zlata Đerić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za dva, nije glasalo 174, od ukupno 176 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Nebojša Zelenović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 170, od ukupno 176 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Nikola Jovanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 174, od ukupno 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman sa ispravkom zajedno su podneli narodni poslanici Dragan Marković, Petar Petrović, Nevena Stojanović, Vojislav Vujić, Zoran Vasić i Đorđe Kosanić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 28, nije glasalo 143, od ukupno 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Miroljub Stojčić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 20, nije glasalo 152, od ukupno 172 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman u istovetnom tekstu podneli su zajedno narodni poslanici Slobodan Veličković, Slobodan Jeremić, Ljubica Milošević i Ninoslav Girić i Snežana Stojanović Plavšić, Živojin Stanković i Miodrag Stojković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 47, nije glasalo 126, od ukupno 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela narodni poslanik Bojana Božanić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nisu glasala 162 od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo narodni poslanik Riza Halimi.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za dvoje, nije glasao 171, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Arpad Fremond.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 168, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Gorica Gajić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 24, nije glasalo 149, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Dušica Morčev.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasao 161, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Milica Dronjak.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 19, nisu glasala 154, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Konstantin Arsenović i zajedno Zoran Radovanović i Dejan Radenković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 18, nije glasalo 156, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Ana Novković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nisu glasala 162, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Milica Radović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nisu glasala 163, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Bajro Gegić i Enis Imamović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nisu glasala 164, od 175 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Aleksandar Pejčić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 10, nije glasalo 165, od 175 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Vladimir Ilić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 167, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Donka Banović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nisu glasala 163, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Dejan Mihajlov.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za devet, nije glasalo 165, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo narodni poslanik Zoltan Pek.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 167, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Borislav Stefanović i zajedno Suzana Spasojević i Zvonimir Stević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 47, nije glasalo 126, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Dejan Nikolić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 29, nisu glasala 144, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman poslanika Milisava Petronijevića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nisu glasala 144, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 15, nije glasalo 159, od 174 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podnela poslanik Mirna Kosanović.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 31, nisu glasala 142, od 173 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Aleksandar Senić i Mladen Grujić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za jedan, nije glasalo 137, od 138 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Srđan Dragojević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 27, nije glasalo 107, od 134 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Miroslav Petković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za četiri, nije glasalo 139, od 143 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milanka Karić i Dragomir J. Karić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 156, od 156 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman je podneo poslanik Milan Lapčević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 10, nije glasalo 152, od 162 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman poslanika Milice Vojić Marković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 157, od 163 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nije glasalo 153, od 164 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 10. amandman je podneo poslanik Riza Halimi.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 160, od 165 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 10. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 10, nije glasalo 156, od 166 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 12. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Samardžić, Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Sanda Rašković Ivić, Petar Petković i Siniša Kovačević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nije glasalo 156, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 14. amandman je podneo poslanik Srđan Miković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 33, nije glasalo 136, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 15. amandman je podneo poslanik Srđan Miković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 30, nije glasalo 140, od 170 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 17. amandman je podneo poslanik Slobodan Samardžić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 12, nije glasalo 158, od 170 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Prelazimo na odlučivanje Narodne skupštine o postojanju naročito opravdanih razloga za stupanje zakona na snagu u roku kraćem od osam dana od dana njegovog objavljivanja.
Stavljam na glasanje predlog da se utvrdi postojanje naročito opravdanih razloga da zakon stupi na snagu ranije od osmog dana od dana objavljivanja.
Za 124, protiv 38, nije glasalo devet, od 171 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština posebno odlučila da postoje naročito opravdani razlozi za stupanje zakona na snagu u roku kraćem od osam dana od dana njegovog objavljivanja.
Pošto smo završili odlučivanje o amandmanima, pristupamo glasanju o Predlogu zakona u celini.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava u celini.
Za 123, protiv 44, nije glasalo šest, od 173 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava.
Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UREĐENJU SUDOVA (glasanje)
Pošto je Narodna skupština obavila pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova u načelu.
Za 129, protiv 39, nije glasalo pet, od 173 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu.
Podsećam vas da su sastavni deo Predloga zakona postali amandmani narodnih poslanika Judite Popović, Radmile Gerov, Nataše Mićić, Bojana Đurića i Kenana Hajdarevića na član 1, Zlate Đerić i Dubravke Filipovski na član 2, Srđana Mikovića na član 7, Nenada Konstantinovića i Slobodana Homena na član 7. i na član 9. i Jovana Palalića na član 21, kao i amandmani Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu na čl. 2, 8, 22, 31. i 33.
Prelazimo na odlučivanje o amandmanima.
Na član 1. amandman su zajedno podneli poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, , nije glasalo 164, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za devet, nije glasalo 162, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 163, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Veličković, Slobodan Jeremić i Ljubica Milošević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 22, nije glasalo 149, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 3. amandman su zajedno podneli poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za tri, nije glasalo 167, od 170 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 7. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasao 161, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 13. amandman su zajedno podneli poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za jedan, nije glasalo 168, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 169, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman su zajedno podneli poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 169, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 20. amandman su zajedno podneli poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 169, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 22. amandman su zajedno podneli poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za dva, nije glasalo 168, od 170 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 22. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 164, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 23. amandman su zajedno podneli poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić, Bojan Đurić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 171, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 24. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 163, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 25. amandmane u istovetnom tekstu podnele su narodni poslanici Olgica Batić i Ana Novković.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 166, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 26. amandman poslanika Nenada Konstantinovića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 22, nije glasalo 149, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 26. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 164, od 171 narodnog poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 27. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 161, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 29. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 162, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 32. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za osam, nije glasalo 160, od 168 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Podsećam vas da je amandman Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu na član 33. postao sastavni deo Predloga zakona, a kojim je predviđeno da zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
Stavljam na glasanje predlog da se utvrdi postojanje naročito opravdanih razloga da zakon stupi na snagu ranije od osmog dana od dana objavljivanja.
Za 122, protiv 36, nije glasalo 10, od 168 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova posebno odlučila da postoje naročito opravdani razlozi da ovaj zakon stupi na snagu ranije od osmog dana od dana objavljivanja.
Pošto smo završili odlučivanje o amandmanima, pristupamo glasanju o Predlogu zakona u celini.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, u celini.
Za 127, protiv 35, nije glasalo šest, od 168 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova.
Prelazimo na 3. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDIJAMA
Pošto je Narodna skupština obavila pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama u načelu.
Za 128, protiv 35, nije glasalo šest, od 169 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu.
Pre prelaska na odlučivanje o amandmanima, podsećam vas da su sastavni deo Predloga zakona postali amandmani koje je, na osnovu člana 157. stav 6. Poslovnika, podneo Odbor za pravosuđe, državnu upravi i lokalnu samoupravu i to na članove 6,19. i 36.
Pošto je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu, prelazimo na odlučivanje o amandmanima.
Na član 1. amandman je podnela poslanik Olgica Batić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 20, nije glasalo 150, od 170 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za jedan, nije glasalo 168, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 12, nije glasalo 157, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za šest, nije glasalo 163, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za dva, nije glasalo 166, od 168 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za sedam, nije glasalo 162, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Borislav Stefanović, prof. dr Janko Veselinović, Nenad Konstantinović i Slobodan Homen.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 13, nije glasalo 156, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 10. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Borislav Stefanović, prof. dr Janko Veselinović, Nenad Konstantinović i Slobodan Homen.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 20, nije glasalo 149, od 169 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 11. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Veličković, Slobodan Jeremić i Ljubica Milošević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za 21, nije glasalo 147, od 168 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 14. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje amandman.
Nije glasalo 168, od 168 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman poslanika Jelene Travar Miljević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za osam, nije glasao 160, od 168 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman su, u istovetnom tekstu podneli narodni poslanici Olgica Batić, sa ispravkom, i zajedno Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje amandman.
Za sedam, nije glasalo 160, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman, sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za dva, nije glasalo 165, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje amandman.
Za sedam, nije glasalo 160, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 22. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje amandman.
Nije glasalo 167, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 24. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Borislav Stefanović, Janko Veselinović, Nenad Konstantinović i Slobodan Homen.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 21, nije glasalo 146, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Podsećam vas da je sastavni deo Predloga zakona postao amandman Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu na član 36. Predloga zakona, kojim je predviđeno da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
Stavljam na glasanje predlog da se utvrdi postojanje naročito opravdanih razloga da zakon stupi na snagu ranije od osmog dana od dana objavljivanja.
Za 124, protiv 29, nije glasalo 14, od 167 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština posebno odlučila da postoje naročito opravdani razlozi za stupanje zakona na snagu u roku kraćem od osam dana od dana njegovog objavljivanja.
Pošto smo završili odlučivanje o amandmanima, pristupamo glasanju o Predlogu zakona u celini.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama u celini.
Za 127, protiv 30, nije glasalo devet, od 166 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama.
Prelazimo na 4. Tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM TUŽILAŠTVU (glasanje)
Pošto je Narodna skupština obavila pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima iz 4. tačke dnevnog reda, prelazimo na odlučivanje.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu u načelu.
Za 126, protiv 33, nije glasalo osam, od 167 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona u načelu.
Pre prelaska na odlučivanje o amandmanima, podsećam vas da su sastavni deo Predloga zakona postali amandman koji je podneo narodni poslanik Srđan Miković na član 6. i amandmani Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu na članove 13. i 20.
Prelazimo na odlučivanje o amandmanima.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 11, nije glasalo 156, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 8. amandman su zajedno podneli poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za tri, protiv jedan, nije glasalo 163, od 167 poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Radmila Gerov, Nataša Mićić i Kenan Hajdarević.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Nije glasalo 167, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 11. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Olgica Batić i Vladimir Ilić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za devet, nije glasalo 158, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 11. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 160, od 167 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 11. amandman su zajedno podneli poslanici Bojan Kostreš, Đorđe Stojšić, Olena Papuga, Karolj Čizik i Dragan Andrić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za tri, protiv jedan, nije glasalo 162, od 166 poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 13. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za pet, nije glasalo 160, od 165 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za sedam, nije glasalo 156, od 163 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman je podnela poslanik Olgica Batić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za šest, nije glasalo 157, od 163 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 18. amandman je podneo poslanik Vladimir Ilić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za dva, nije glasalo 158, od 160 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 19. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Radović, Marko Milutinović, Miloš Aligrudić, Miroslav Petković i Jovan Palalić.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 10, nije glasalo 152, od 162 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 19. amandman sa ispravkom poslanika Nenada Konstantinovića.
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 21, nije glasalo 141, od 162 narodna poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Podsećam vas da je sastavni deo Predloga zakona postao amandman Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu na član 20, kojim je predviđeno da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
Stavljam na glasanje predlog da se utvrdi postojanje naročito opravdanih razloga da zakon stupi na snagu ranije od osmog dana od dana objavljivanja.
Za 122, protiv 30, uzdržan jedan, nije glasalo devet, od 162 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština posebno odlučila da postoje naročito opravdani razlozi za stupanje zakona na snagu u roku kraćem od osam dana od dana njegovog objavljivanja.
Pristupamo glasanju o Predlogu zakona u celini.
Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu u celini.
Za 124, protiv 29, nije glasalo devet, od 162 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu.
Prelazimo na 5. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici Ljuban Panić, Teodora Vlahović, Biljana Hasanović Korać, Srđan Miković, Srđan Milivojević, Borislav Stefanović, Janko Veselinović, Božidar Đelić, Nenad Konstantinović i Ranka Savić.
Primili ste izveštaj, sa ispravkom, Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i izveštaj Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Ljuban Panić. Da li neko želi reč? Narodni poslanik Srđan Miković. Izvolite.
Predlažem da dok se ne raščisti gužva date pauzu, pa da onda nastavimo u nekoj pristojnoj atmosferi da radimo.
Molim sve narodne poslanike da obezbede da možemo da nastavimo rad u normalnim uslovima.
Molim vas da nastavimo da radimo po amandmanima iz ove tačke Predloga zakona.
Da li se neko javlja na amandman na član 3. koji je podneo narodni poslanik Ljuban Panić? (Ne)
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Teodora Vlahović i Biljana Hasanović Korać. Da li neko želi reč? Narodni poslanik Teodora Vlahović. Izvolite.
Ovim amandmanom na član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, stavili smo amandman iz razloga što smatramo da je …
Naravno da vam ovo vreme nećemo računati.TEODORA VLAHOVIĆ: Zahvaljujem se, predsedniče. Uvaženi predsedniče, uvaženi predlagači, na član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, koleginica Biljana Hasanović i ja stavili smo amandman s obzirom da smatramo da je neopravdano iz ovog dela izbačeno delo učinjeno iz nehata.
Možemo da razumemo i da uvažimo sve razloge, potrebe za onim delom dopune Krivičnog zakonika koji se odnosi na kvalifikovano delo kada se radi o oštećenju, o krađi, o uništenju bitnih uređaja javnog ili saobraćajnog dela našeg života, ali prosto ne možemo da prihvatimo da se ovakva dela ne mogu desiti iz nehata. Prosto se to dešava svaki dan.
Život je mnogo složeniji uvek, nego što je zakon i praktično ne samo u ovom delu, nego i u celini zakona i u ovom delu zakona sve vrste krivičnog dela imaju i delo iz nehata. Ne može se desiti da neko padne pa nešto slomi ili da se pređe autom preko nekog šahta pa se polomi i samo zato neko treba da ide u zatvor.
To prosto nije u redu i nije na adekvatan način izmerena odgovornost za sve vrste dela. Inače mi je veoma žao što je ovaj zakon donet u skraćenom postupku i po hitnoj proceduri zato što je u ovom delu bilo još predloga za dopunu. Jedna od tih dopuna je bila zahtev i za zaštitu protiv grada iz prostog razloga što su iz mnogih lokalnih samouprava ukazivali da su to štete sa velikim iznosima i istim posledicama. Međutim, predsednik Odbora za pravosuđe nije imao razumevanja za naš predlog da se na samom odboru dopuni ovaj deo.
Da je zakon išao u redovnoj proceduri bilo bi više vremena za uključivanje i narodnih poslanika za razmatranje ovog zakona, ali istovremeno i javnosti koja ima određenih interesa. Očigledno da u ovom delu uskoro će isti član zakona morati da se menja. Zahvaljujem se.
Narodni poslanik Srđan Milivojević.
Poštovani gospodine predsedniče Narodne skupštine, dame i gospodo, veoma mi je žao što vladajuća većina, pogotovo stranka koja je predložila ovaj amandman, nema želje da čuje razloge i kritike opozicije na sopstveni Predlog zakona. To govori o njihovoj površnosti u radu, bahatosti i osionosti, načinu na koji donosi amandmane, a sa druge strane, razlozi su da se neki amandmani prihvate zaista valjani.
Ima koliko je meni poznato u SNS i nekih pravnika. Pravnici najbolje razumeju šta život nameće kao temu u vezi ovih amandmana. Neprihvatljiva je nejasnoća kojom ste odbili nehat kada je reč o ovim amandmanima, pogotovo što znamo u kakvom se stanju nalazi naša komunalna infrastruktura i prosto mi je neshvatljivo da vladajuća većina ovako utemeljene činjenice, argumente, razloge zbog kojih predlažemo ovaj amandman ne da ne želi da prihvati nego ne želi ni da čuje.
Svako ima pravo na svoju dozu bahatosti i osionosti i nerazumevanja zahteva opozicije, ali i građani Srbije imaju legitimno pravo da to kazne na sledećim izborima, jer meni je neprihvatljivo da neko pređe automobilom preko šahta koji je postavljen na tom mestu pre 25 godina, slivnika koji je korodirao i ta taj slivnik, šaht ili bilo koji sličan predmet pukne usled toga, ili parkira vozilo na takvom mestu, da bude odgovorno lice, građanin koji je pregazio preko šahte i slivnika, a ne bude odgovoran onaj koji to treba da održava, tako da mislim da treba da postoje apsolutno jaki razlozi da se prihvati nehat u ovoj situaciji jer ima ljudi koji neće namerno oštetiti komunalnu infrastrukturu, ali može doći do oštećenja prilikom prelaska automobila i onda je valjano da razloge nehata usvojite u ovaj zakonski predlog koji na brzinu donosite.
Reč ima narodni poslanik Ljuban Panić.
Hvala, uvaženi predsedniče. Poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani i građanke, zakasnio sam malopre kada je bio moj amandman. Zahvalio bih se koleginicama Teodori i Biljani što su podnele gotovo istovetan sa malim razlikama i podržao bih njihov amandman da ostane delo učinjeno iz nehata u ovim izmenama Krivičnog zakonika i da to ogolimo jezikom građana.
Između Banatskog Karlovca i Vladimirovca - pružni prelaz, instalacija, prelazite sa prikolicom i prevozite drva i desi vam se sasvim slučajno da usled mehaničkog kvara se ta prikolica otkači i ta drva se raspu i oštete određenu instalaciju. Da li je to namera ili je to nehat? Tu se samo o tome radi. Kakvu poruku mi kao poslanici Narodne skupštine RS, kao zakonodavno telo, šaljemo građanima Srbije ako iko zbog dela koje nije počinio namerno odgovara.
Sasvim sigurno, ova dela koja sam naveo sada kao primer, ili kolega Milivojević ili pre toga koleginica Vlahović, sasvim sigurno je to nehat. Ako komšija reši da vrati šaht ili da popravi vrata od električne instalacije i dogodi se da tu instalaciju ošteti, on mora na sudu da ima pravo da dokaže da je to učinio iz nehata.
Loša je poruka da nehat uklonimo, kada su ova krivična dela u pitanju, iz Krivičnog zakonika. Loše je da za očigledne i moguće situacije, gde nema predumišljaja, nešto se dogodi, građani budu suđeni kao da predumišljaj postoji. Naročito je loše da mi šaljemo takvu poruku danas, kada već danima traju spekulacije o tome ko i na koji način razgovara sa određenim ljudima osuđenim za najstrašnija krivična dela o pomilovanju, a nalazi se u kabinetu predsednika Republike.
Naš posao danas je Krivični zakonik. Molim vas da prihvatite jedan od ovih amandmana DS. Zaista je glupo da mi kao narodni poslanici ne donesemo rešenje kojim sutra neko ko prevozi drva preko pružnog prelaza i na taj način sasvim slučajno ošteti instalaciju, bude suđen kao da je to uradio sa predumišljajem. O tome se samo radi. Hvala vam.
PREDSEDAVAJUĆI (Konstantin Arsenović): Da li još neko želi reč? (Ne)
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Teodora Vlahović i Biljana Hasanović Korać. Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu nisu prihvatili ovaj amandman. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Srđan Miković. Da li neko želi reč? (Da) Izvolite.
Koristim vreme ovlašćenog predstavnika. Kada budem dva minuta ispričao, dalje ću koristiti vreme ovlašćenog predstavnika.
Naime, moram da ukažem da pre svega ovaj zakon predlaže poslanička grupa, predlažu narodni poslanici, to je dobro, izuzetno dobro u smislu poslaničke inicijative. Ali, to je sa druge strane loše jer pokazuje da Ministarstvo pravde i državne uprave i Vlada Republike Srbije, kao oni koji treba pre svega da predlažu zakon, a naročito zakone koji se tiču utvrđivanja krivičnih dela, krivične odgovornosti, da ili nema resurse za tako nešto, ili ne radi svoj posao.
Kada gledamo zakonodavni plan Vlade, videli smo da su postojale određene obaveze ministarstva, odnosno Vlade, da predloži izmene Krivičnog zakonika. To je bilo u onoj debeloj knjizi, ja sam to prošli put donosio ovde i objašnjavao, do kraja marta da se uradi. Nije urađeno do kraja marta. Evo, stigli smo u drugu polovinu novembra, preko pola godine je prošlo, 7,5 meseci, ako se ne varam, ministarstvo svoj deo posla nije uradilo.
Šta će onda narodni poslanici, hajde da urade onaj posao što Ministarstvo pravde nije uradilo i što Vlada, izvršna vlast u Republici Srbiji nije uradila, iako su nam ovde pokazivali, doneli knjigu, na četristo i nekoj strani piše da će Ministarstvo pravde predložiti akt koji će doneti Narodna skupština, a to su izmene Krivičnog zakonika.
Stigao je taj 1. april. Videlo se da je prvoaprilska šala. To što je potpisao premijer, u smislu zakonodavnog plana, ali niko se nije trznuo što tu debelu knjigu su nam dali i nisu uradili. Istina, posle su tražili neka opravdanja, par meseci nakon isteka roka – evo, doneta strategija, tek što nije, biće urađeno.
Kad će biti? Rok je prošao. Prva tri meseca ističu 31. marta. Ministarstvo ništa po tom pitanju, Vlada ništa po tom pitanju i onda mučenici narodni poslanici pokušavaju da predlažu ono za šta mislim da bi trebalo u normalnoj zemlji da Vlada ima veće resurse, da se više razume.
Mi smo tek sada dobili, to smo danas obavešteni na Odboru za pravosuđe, tek sad se Vlada izjasnila po pitanju samog Predloga zakona. Nije u trenutku kada nam je stiglo u proceduru, nije u trenutku kada je bila načelna rasprava. I tada je Vlada ćutala i Ministarstvo je ćutalo, nisu rekli ni – valja, ni – ne valja. Za danas su rekli – hajde, to valja. Rekli su, šta? Da valja u načelu i da valja u celini. Kako u celini, kad još ne znamo šta će od amandmana biti usvojeno? I o tome se izjasnila Vlada.
Očigledno, ili ne znaju svoj posao ili šljampavo rade. Ne mogu tako da rade. Mislim da je to uvreda i za Narodnu skupštinu i za narodne poslanike. Pokušali smo na određen način da popravimo ovu situaciju. Danas sam na Odboru za pravosuđe pokušao da dobru inicijativu gospodina Milivojevića na neki način uobličimo i da kao Odbor budemo predlagači amandmana na član 1, da kaznom iz stava 1. ovog člana kazni se učinilac dela krađe, bez obzira na vrednost ukradene stvari, ako ukradena stvar predstavlja kulturno dobro, odnosno dobro koje uživa prethodnu zaštitu ili prirodno dobro, ili ukoliko je krađa izvršena na groblju.
Imamo situaciju skrnavljenja grobalja, mala materijalna vrednost te krađe, kada se kradu delovi spomenika ili tako nešto. Pošto su to mesta od posebnog pijeteta, zašto da se to ne zaštiti na način kao što se predlaže da se štite i kulturna dobra?
Mislim da bi svaki građanin Srbije podržao da se omogući kažnjavanje za takva dela, pošto to su mesta od posebnog pijeteta, da bez obzira na vrednost ne dozvolimo da tu bude krađa. Nije stvar materijalne vrednosti, ali stvar je povrede. Skidaju se imena sa nadgrobnih spomenka zbog tog malog metala, a za porodicu koja je pretrpela nesreću to je ogromna povreda.
Na to se odćutalo, a da smo imali više vremena, da nije ovaj zakon bio stani-pani, pošto se videlo da Vlada nije uradila svoj deo posla čak sedam meseci nakon isteka roka, da nije bilo – hajdemo odmah, bili bi u prilici svi narodni poslanici da iznesu svoje predloge i da popravimo ovaj zakon.
Drugo, jako je loše što ovim predlogom zakona, u pogledu intervencije na član 279, a 279. se tretira članom 3. Predloga zakona, nešto što je postojalo sada ne postoji, a nije definisano, iako je sada moglo da se definiše, šta znači poremećaj u životu građana i funkcionisanju privrede.
Ja sam svojim amandmanom, bez obzira što je moj amandman tumačen kao dva amandmana, to je jedan amandman kojim sam predlagao izmenu u stavu 2. i dodavanje stava 3, predložio sam da u stavu 2, kojim se definiše da onaj ko uništi, ošteti, izmeni, učini neupotrebljivim ili ukloni javni uređaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas, električnu ili drugu energiju ili uređaje sistema javnog saobraćaja i veza, odnosno delove tih uređaja, i time bude prouzrokovan poremećaj u životu građana ili funkcionisanju privrede, odnosno javnog saobraćaja, da taj poremećaj se definiše kao značajan poremećaj.
Ukoliko to ne definišemo, postoji mogućnost voluntarizma u tumačenju poremećaja. Da li je to stvarno značajan poremećaj ili bilo koji poremećaj ukoliko moram da obiđem šaht ili da obiđem bilo šta, nešto što je oštećeno pa je palo, pa sam morao tri metra dalje da odem? I to je poremećaj kretanja ili bilo čega. Nema definisanog značaja tog poremećaja.
Da li svako oštećenje ovih velikih sistema, vode, gasa, kanalizacije, izaziva određeni poremećaj? Možemo da tumačimo, ali zavisi od onoga ko presuđuje kako će ovu kaučuk normu, harmonika normu da tumači – jeste ili nije?
Danas na Odboru za pravosuđe sam pitao – da li se odgovara za nehat ili se ne odgovara za nehat? Time izlazimo iz sistema koji postoji u grupi krivičnih dela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine.
Naime, kod krivičnog dela izazivanja opšte opasnosti postoji posebno izdvojeno ukoliko je delo učinjeno iz nehata i predviđeno je određeno kažnjavanje. Kod uništenja i uništenja javnih uređaja do danas, odnosno do sutra biće predviđeno, pa se sada to briše. Kod izazivanja opasnosti na obezbeđenje mera zaštite na radu isto postoji nehat i to se ne dira. Kod nepropisnog i nepravilnog izvođenja građevinskih radova isto ukoliko je nešto učinjeno iz nehata. Kod oštećenja brana, nasipa i vodoprivrednih objekata takođe.
Isto tako u drugoj grupi krivičnih dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja, jer ovde se radi i o uređajima sistema javnog saobraćaja. Kod ugrožavanja javnog saobraćaja isto nehatno se drugačije tretira. Kod ugrožavanja saobraćaja opasnom radnjom ili opasnim sredstvom takođe. Kod ugrožavanja bezbednosti vazdušnog saobraćaja isto.
Mi ovde sada to sklanjamo što je postojalo u KZ, bez ozbiljne analize. Doći ćemo u situaciju da oni koji presuđuju apsolutno voluntaristički odlučuju, jer sve što se desi mogu da tumače i sa stavom 1. i sa stavom 2, a nema posebno definisano po pitanju stava 3.
Mislim da ovo dovoljno pokazuje da ne treba ovako predlagati zakone, a naročito po pitanju Krivičnog zakonika. To su stvari koje zahtevaju posebnu analizu. Posledica neadekvatne primene može da bude neadekvatna zaštita zaštićenih objekata, a naročito ukoliko ovo nije dovoljno jasno svaki iole sposoban advokat će se truditi da sve one nejasnoće tumači, jer sve ono što je nejasno postoji propis da se tumači u korist okrivljenog. Naš predlog je da bude to definisano na način da svima bude jasno i da nema voluntarističkog opredeljivanja u jednom ili drugom pravcu.
Još jednom ponavljam, da je Vlada svoj posao uradila kako treba, da je Vlada to uradila u vremenu koje je sama sebi oročila, Vlada je rekla – uradićemo to do 31. marta, ali nije uradila i sada imamo situaciju da imamo ovakve predloge zakona, za koje smatram da nisu dovoljno dorađeni. Hvala.
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman su zajedno podnele narodni poslanici Teodora Vlahović i Biljana Hasanović Korać. Reč ima narodni poslanik Teodora Vlahović. Izvolite.
Amandman koji smo koleginica Biljana Hasanović Korać i ja podnele na član 4. Predloga zakona odnosi se na član 288. osnovnog Zakonika i istovremeno je u direktnoj vezi sa našim amandmanom koji smo podneli na član 3. Predloga zakona, a odnosi se na član 279. Krivičnog zakonika.
Članom 3. Predloga je predloženo da se zadrži iz osnovnog Zakonika osnovno krivično delo. Znači, ko uništi, ošteti, izmeni ili učini neupotrebljivom ili ukloni javni uređaj za vodu, kanalizaciju, toplotu, gas, električnu ili drugu energiju ili uređaj sistema javnog saobraćaja i veze, odnosno delove tih uređaja, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.
Zatim, Predlogom zakona je dodat stav 2. u istom članu, kojim je dodato kvalifikovano ovo krivično delo, koje će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Istovremeno je iz ovog člana izostavljen nehat, o čemu sam govorila u obrazlaganju amandmana na član 3.
S obzirom da smatram i još jednom molim predlagača da razmisli upravo o situacijama u koje građani dolaze svakodnevno, u kojima se može desiti ovo delo iz nehata, predložili smo da ovo delo ostane. Za to je, normalno, predložena blaža kazna, koja može biti novčana. Ona je i inače ovde bila predviđena teža nego u drugim slučajevima, jer ona je ili novčana ili je kazna zatvora do jedne godine.
Kako smo pokušali da predložimo da se vrati delo nehata, onda smo u članu 4. amandmanom pokušali da vratimo i onaj deo koji je izbrisan iz člana 288, a to jeste – ako se i nehatom desi teža posledica, da se u srazmeri sa odgovarajućom posledicom može uvećati kazna.
Na kraju bih još jednom molila predlagača, ovo nisu ustupci koji se čine predlagačima ovog amandmana, ovo bi bilo veoma dobro da zajedno još jednom promislimo i učinimo nešto što je veoma bitno za naše građane, da razumemo da je život mnogo složeniji od zakona i da su dela iz nehata nažalost veoma česta. Zahvaljujem.
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Srđan Milivojević.
Poštovani gospodine predsedavajući, zaista ne razumem muk i ćutanje predlagača zakona. Možete makar da kažete – čekajte, nećemo da prihvatimo ono što predlaže opozicija, ta zla opozicija koja nas mrzi, koja nas ne voli, koja je ljubomorna na naše uspehe.
Možete da kažete – hoćemo, a ako nećete, vi možete da kažete – izvinite, imamo razlog zbog kojih nešto nećemo. Ovde se ponašate kao neko ko je došao u ovu salu sa unapred napisanim zakonom na nekom drugom mestu, vama ga je neko podmetnuo i vi sada nemate pojma o čemu mi pričamo i nećete da kažete ni jedan jedini razlog zbog kojih ne prihvatate nehat u ovim izmenama Krivičnog zakona.
Moram da vam kažem da vaši zakoni postaju masovne grobnice mrtvih slova na papiru. Ovo će biti mrtvo slovo na papiru, a ovaj zakon će biti njegova masovna grobnica ako ne prihvatite nehat. U stvari, vas i ne interesuje da ovaj zakon oplemenite, da ga unapredite, da ga uredite na neki drugi način, da prihvatite ne ono što vam kaže DS, da prihvatite ono što vam kaže život, što vam kažu građani ove zemlje, jer ovaj zakon valjda donosite zbog svih građana Republike Srbije, da biste unapredili kvalitet života.
Ako to radite iz tih razloga, iz tih moralnih pobuda, iz tih krajnje dobronamernih razloga prihvatite postojanje nehata. Ali, ne. Vi ovaj zakon u stvari samo donosite zbog ovog člana 290, a ovo vam je samo maska, fasada i oblanda u koju ćete upakovati ove odredbe zakona. Jer, bilo bi malo neprimereno da kažete da čitav ovaj zakon donosite zato što hoćete da onemogućite građane da blokiraju putne i pružne pravce kada imamo skandale u Trsteniku gde se istražuje nikl, kada imamo proteste radnika FAP-a u Priboju, pa onda kažete – ne, ne, prvo su oni protestovali pa smo mi na pisarnicu predali ovaj zakon. To je farsa.
Ovo ste kao farsu smislili na stranačkim organima. Čim ste videli protest radnika FAP-a, vi ste ovaj zakon napisali, sačekali da prođe štrajk, a onda ga predali u pisarnicu, pa pošto ne može samo to da prođe, daj da ga malo upakujemo, da ga malo nafilujemo, da dodamo i neke odredbe, mi, kao, brinemo o državi. Nemojte, molim vas, da na ovakav način brinete o državi. Ako zaista brinete o građanima ove zemlje, prihvatite amandmane DS.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedavajući, pažljivo sam slušao i raspravu u načelu i raspravu u pojedinostima i sve amandmane koje je poslanička grupa DS podnela. Ja sam zahvalan na amandmanima, jer mislim da je to demokratska tekovina. Ali, zadržavam pravo na svoje mišljenje i na odbranu svog mišljenja.
Danas sam čuo tri vrste zamerki. Formalne zamerke su – zašto hitan postupak? Do ovog saziva Narodne skupštine, 89% svih zakonskih predloga je bio po hitnom postupku. Rapidno se povećavao od 2001. godine kada je bilo nekih 17, 18% po hitnom postupku, pa do 89% svih zakona koji su u skupštinsku proceduru ušli po hitnom postupku, zaključno sa prošlim sazivom.
Ne kažem da je to dobro. Čak mislim da je to jako loše. Trudimo se da sve sistemske zakone donesemo u redovnoj proceduri i tako je bilo i sa Zakonom o javnim nabavkama, tako je bilo i sa Zakonom o merama podsticaja poljoprivredi i ruralnog razvoja, tako je bilo i sa dva najvažnija zakona, odnosno najvažnijim zakonom koji dolazi u skupštinsku proceduru jedne godine a to je zakon o budžetu. Malo mi je čudno kada zamerke – zbog čega hitan postupak – dolaze iz poslaničke grupe koja godinama unazad nije poštovala budžetski kalendar, nego nam je zakon o budžetu dolazio u vreme, da kažem nevreme, i usvajan u minut do 12 i na sekunde pre nekog vanrednog finansiranja, a sada se gleda dlaka u jajetu.
Želeo bih da imamo Narodnu skupštinu u budućnosti koja će sve zakone donositi u redovnoj proceduri. Mislim da ovaj saziv ide ka tome, zato što smo sve sistemske zakone donosili u redovnoj proceduri, zato što je budžet kao najvažniji zakon jedne godine došao na vreme, poštujući budžetski kalendar, zato što će biti i usvojen, siguran sam, kao i prethodni, do 15. decembra, kako zakon nalaže. Zbog toga su mi čudne te zamerke tehničke prirode – zbog čega hitan postupak? Zbog čega ta zabrinutost nad hitnim postupkom?
Imali ste priliku, gospodo, u prethodnom periodu da targetirate taj problem, da sve ove štete koje su nastale na postrojenjima koliko-toliko smanjite. Kada bi ovaj zakon donosili po redovnoj proceduri, da tražimo javnu raspravu, da li ćemo dati priliku nekim novim ljudima koji možda i u ovom trenutku merače neku šinu, neki bakarni kabl, koji se možda i u ovom trenutku skida, a mi gubimo vreme na ovaj način, misleći da se prepucavamo i da zarađujemo neke sitne poene.
Ovaj zakon će u potpunosti zaživeti u onom trenutku kada se svi budemo oko njega okupili i rekli – sprečićemo krađe na infrastrukturnim objektima. Sprečićemo štete koje su i materijalne i nematerijalne. Na ovaj način šaljemo poruku onima koji sada to rade ili razmišljaju da to u budućnosti urade, oni će misliti – da, ima neko u ovoj državi ko će nas zaštititi. Ne trebaju nam takvi glasovi, ni vama, ni nama, ni nikome, da trgujemo na taj način. To je loše.
Želja predlagača, želja SNS, ja sam prvi među jednakima trenutno u ovoj poslaničkoj grupi i nemam veće pravo od drugih kolega narodnih poslanika iz moje poslaničke grupe, želja je da animiramo naše društvo, jer samo na taj način ovaj zakon može u potpunosti da zaživi i da sačuvamo naše infrastrukturne objekte i od ovakvih krađa, ali i od onoga u budućnosti, i slažem se sa kolegom koji je upotrebio izraz „belih okovratnika“ gde su štete manje vidljive, ali mnogo veće.
Formalna grupa zamerki – zašto je predlagač narodni poslanik. Znate, mislim da treba da se svi zapitamo zbog čega je uloga Narodne skupštine u našem društvu tako minorna? Ne treba to da posmatramo kroz lično ime i prezime bilo koga od nas 250.
Mislim da treba da razmišljamo o Narodnoj skupštini koju ćemo sutra ostaviti nekim budućim generacijama, nekim boljim ljudima koji će sedeti u ovim klupama. Na koji način? Siguran sam da osećate i da znate da javnost, nažalost, većinski gleda na Narodnu skupštinu i na sve nas, bez obzira da li smo iz vlasti ili opozicije ikada prešli tu crtu, gleda kao na 250, nemojte mi zameriti jer i sebe ubrajam u sve to, „lezilebovića“ koji jedu besplatnu hranu u skupštinskom restoranu, koji ne rade ništa, koji primaju debele plate i koji umeju da razlikuju samo crvenu od zelenog dugmeta, samo „za“ ili „protiv“.
Zar je greh uzeti i zakonodavnu i kontrolnu ulogu u ruke u punom kapacitetu. Zar je to greh? Zar ne treba to da radimo? Zar treba da budemo samo roboti koji glasaju za i protiv, po nalogu? Mislim da ne treba. Mislim da treba da pokažemo kreativnost. Samo kroz takvu kreativnost, kroz pisanje zakona moći ćemo da pokažemo da smo kvalitetniji. Možemo da ostavimo ovaj dom Narodne skupštine i Narodnu skupštinu budućim generacijama mnogo bolju.
Frustrirajuće je, gospodo, ako hoćete to samo da posmatrate na pravi način. Godine 2009. i 2010. ne verujem da je nešto značajniji iskorak i sada, samo 3% ljudi u Srbiji je verovalo da Narodna skupština nije korumpirana, 33% je verovala da je izuzetno korumpirana.
Frustrirajuća je činjenica kada pođete ujutru na posao i kada sretnete i vidite da svaki treći komšija misli da ste korumpirani ili misli da sam korumpiran. Kako to možemo da uradimo? Pisanjem zakona, gospodine Srđane. Pisanjem zakona kao što ste i vi pisali i veoma sam vam izuzetno zahvalan na tome i pišite i dalje i tako i treba da bude, a ne da zamerka bude zbog čega je zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika to inicijativa iznutra, inicijativa Skupštine, inicijativa poslanika. Ne razumem.
Što se tiče zamerke na Ministarstvo pravde, mislim da je Ministarstvo pravde u prethodnih godinu i nešto dana pokazalo veliku angažovanost, prisustvom ovde, bitnim zakonima koje smo doneli ili koje ćemo u budućnosti, verujem, doneti, a da će predlagač biti Ministarstvo pravde.
Malo je čudno kada te zamerke idu na Ministarstvo pravde, prethodna vlada se nije setila, nije bilo bitno ni da usvoje čak ni Strategiju borbe protiv korupcije, pa između 2010. i 2013. godine nismo imali taj dokument. Zbog čega? Nisu imali vremena.
Vreme kada postavite pitanje, kada kažete da je neko nezainteresovan da da odgovore, onda vam ti odgovori ne odgovaraju, ne volite da čujete, kada se okreće taj vremeplov pa često ide i iza 2000. godine, pa možemo da ga okrenemo i u zadnje tri-četiri godine.
Mislim da su ta pitanja formalnog karaktera i zaista minorna za ono što smo hteli da postignemo ovim zakonom.
Praktična grupa pitanja, poremećaj, ili značajan poremećaj, koja je granica? Kako definisati šta je značajno a šta je samo poremećaj, a šta je značajan poremećaj, šta je poremećaj? Šta je granica? Koja je granica? Da li je poremećaj to što treba da se uzme fiberka, i da se iseče ceo stub dalekovoda, pa onda on napravi ekološku katastrofu ili strada neko, onda je značajan poremećaj, a nije značajan poremećaj ako se jedna, dve ili tri, ili pet tih dijagonala, a šteta od krađa čeličnih L profila, dijagonala u M su 90 miliona za zadnje četiri godine.
Pa se danas ukrade jedna, pa je to poremećaj, pa se sutra ukrade i druga pa je to poremećaj. Pa tako 10 dana po sitan poremećaj, a onda 11 dana padne stub. Jel' to značajan poremećaj ili poremećaj? Nije definisano. Nije definisano, zbog toga nije odgovarala ta promena u značajnom poremećaju.
Nehat. Tumačenja su različita na prvi pogled, da.
Međutim, svi smo mi vozači, svi mi učestvujemo u saobraćaju. Koliko puta nam se desilo da sednemo u automobil da pođemo negde, razmišljajući o drugim stvarima i ne vežemo pojas. Zaustavi nas policajac, mi kažemo – znate, nisam namerno vezao pojas, razmišljao sam o drugim stvarima iz nehata nisam vezao pojas. Platićete kaznu. Napisaće vam prijavu, bez obzira.
Mislim da stvari koje se dešavaju, ili potencijalno mogu da se dese da neko kao što je navedeno, spremao je drva, sišao je na pružnom prelazu, pukla mu je guma, drva su pala na prugu, u promilima su u odnosu na ono što može da se desi, i što može da se neko sutra u budućnosti sakrije iza tog nehata i izbegne kaznu i ponovo se vrati da uradi takvu neku stvar.
Slažem se za inicijativu gospodina Milivojevića, što se tiče svetinje u svakoj zemlji, a to su mesta gde su naši pokojnici. Spreman sam da zajednički radimo na takvom jednom zakonskom predlogu. Spreman sam da to ne bude samo stvar amandmana, već da bude možda stvar neke nove izmene i dopune zakona. Mislim da treba da zaštitimo sve i zbog toga, zaista javno kažem, da sam spreman da na tome radimo a ne da to bude samo tema jednog amandmana.
Politička grupa pitanja, a to je jedno pitanje, mislim da je ono dokazano još kada smo razgovarali o ovom zakonu u načelu, a to je da je ovaj zakon pravljen da bi se sprečavali štrajkovi. Mislim da tu matematika koja se pokazala nije adekvatna istini, osim ako tvrdite da je predlagač zakona vidovit. Da smo, recimo, 20- 21. oktobra kada smo podneli ovaj zakon u proceduru znali šta će da se u Priboju desi 25, 26, 28. Kao da smo znali da će to da se desi unapred. Valjda kada postoji takva loša namera, onda se radi da bi se sprečile neke stvari koje su se već desile.
Tako da ta matematika i ti sitni politički poeni da se sve ovo radi da bi se prelilo na radnike koje ste u nesretnim privatizacijama prethodne vlade ostavili i bez posla i bez budućnosti, zaista deluju zlonamerno.
Svrha ovog zakona koji je predložila SNS, jeste da sačuvamo ono što je imovina svih nas. Da sačuvamo infrastrukturne objekte, da probamo da minimizujemo štetu koja nastaje krađom kablova, dijagonala, šina i svega onoga što sam vam i u načelu pokazao u finansijskom smislu, spreman sam da vam pokažem, da odštampam da ima svaki narodni poslanik, pre samog glasanja, šta je to i u praktičnom smislu šta se dešava.
Da li ste spremni da u vidu toga što ćete napraviti političku priču pa reći – ne, to je usmereno protiv nekih radnika, možda želeti da se povuče ovaj zakon. Možda želite da još neki voz iskoči iz šina. Možda želite da još neko nastrada zbog parčeta bakarnog kabla od dva metra.
Kada pogledate ove fotografije možda ćete i dalje želeti da se neko sutra u formi nehata sakrije, narodski rečeno izvuče, i nastavi da radi sve ove stvari. Naš predlog je životan predlog. Ja vas i sada molim da dobijemo za ovakav predlog punu podršku jer samo sa punom podrškom i osudom našeg društva za takve anomalije, jedino možemo da ih minimizujemo i da sačuvamo i ljudske živote i okolinu i materijalna dobra.
Po Poslovniku Bojan Đurić, izvolite.
Potpredsedniče, povreda dostojanstva Narodne Skupštine. Neću sada da ulazim u to da li je bilo umišljajno ili nehatno, to ćemo posle da raspravimo. Ja sam se inače javio i za raspravu po amandmanu, pa vas molim da to ubeležite, jer ovo je vanredna intervencija.
Gospodin Babić je rekao da nas građani, poslanike Narodne skupštine, svih nas 250 posmatraju kao „ lezileboviće“, koji umeju samo da razlikuju crveni od zelenog tastera i mislim da je bila vaša obaveza da ga u tom trenutku prekinete, i da ga opomenete da onu političku nameru, i razumem šta je bila ideja i mogu da se složim da postoji jedna vrsta negativnog uverenja kod građana, ali mislim da ne treba mi sami da doprinosimo tome i mislim da je to potcenjivanje građana.
Građani imaju ovakav ili onakav odnos prema Skupštini, ali sam siguran da umeju da procene ko je kakav u ovom parlamentu i da umeju da razlikuju šta su političke razlike među predstavnicima građana, političkim strankama, od lenjosti i ponašanja „lezilebovića“ i razlikovanja samo crvenog od zelenog tastera.
Mislim da nije u redu što ste dopustili da u nastavku razmatranja te osnovne ideje gospodina Babića, da on krene korak dalje, pa da pitanje da li je neko „lezilebović“ ili nije, vezuje za to kakav odnos ima prema konkretnom zakonu.
Mislim da se o zakonima može i mora raspravljati, da rasprava o tome da li treba da bude kažnjiv nehat je legitimna politička i stručna rasprava i da se zbog zalaganja jednog ili drugog rešenja niko ne može nazvati „lezilebovićem“ ili osobom koja priželjkuje da neko strada zbog krađe dva metra kabla.
Ako tako budemo raspravljali nigde nećemo stići i to je moja intervencija u odnosu na povredu Poslovnika.
Što se tiče rasprave o amandmanu o tome šta je nehat, a šta nije, o tome ću govoriti nešto kasnije, ali vas još jednom upozoravam da mislim da ste prekršili Poslovnik, tako što niste intervenisali, kada je upotrebljena ovakva konstrukcija od strane gospodina Babića.
Moram da priznam da ste u pravu u tom smislu. Podržavam sve što ste rekli.
Ne treba da se koristimo takvim epitetima prema narodnim poslanicima. Jesam zapazio i mislio sam da intervenišem, međutim to je prošlo, ali prihvatam vašu primedbu u tom smislu i molim sve narodne poslanike, stvarno nije lepo reći da su narodni poslanici, mada sam u jednom momentu pomislio da je u nekom prenosnom smislu, ali bez obzira ipak zaslužujemo jedan određeni nivo dostojanstva i poštovanja.
(Zoran Babić: Replika.)
Nemate pravo na repliku, on je reklamirao povredu Poslovnika.
(Zoran Babić: Poslovnik.)
Izvolite.
Član 104, 106, 107, šta god, a i kao predlagač imam pravo da se javim, gospodine predsedavajući, pogledajte Poslovnik.
Sebe sam stavio u prvog u tu formulaciju, ali ukoliko je to bilo prejako, ja se narodnim poslanicima i srpskoj javnosti izvinjavam, ali veoma dobro znam kao što i vi dobro znate da uloga Narodne skupštine u našem društvu nije zadovoljavajuća i da nije na onom nivou na kome bi svi mi želeli da bude.
Izvinjavam se još jednom na jačoj formulaciji, ali mislim da moja želja nije bila nikoga da uvredim, jer prvo sam pošao od sebe, ali jednostavno ono što i kako nas građani posmatraju nažalost nije onako kako ovaj dom zaslužuje.
Samo mogu prihvatiti u onom delu u kojem ste vi naveli kao izvinjenje. Imate pravo za sebe da kažete šta god hoćete u tom smislu.
Moram da priznam da sam se i ja osećao u tom smislu, tako da vas molim, stvarno mi ne trebaju aplauzi, ovde sada hoću da budem stvarno ozbiljan. Ne mislim čak da je Babić bio zlonameran toliko, ali hoću jednostavno da pokušamo da uvedemo jedan dijalog koji je na nivou baš naše uloge u kojoj jesmo. Molim vas, nema potrebe da mi aplaudirate, a dobro kritikovati možete.
Nastavljamo dalje.
Repliku ima Srđan Milivojević.
(Srđan Miković: Obrati se meni direktno.)
Vi možete po amandmanu, vas nije spominjao, rekao je – Srđan. E, sada što imate isto ime, izvinjavam se, ali nije rekao, shvatio sam da se Srđanu Milivojeviću obratio, on je diskutovao. Imate vi vreme, možete se javiti po amandmanu.
Reč ima Srđan Milivojević. Izvolite.
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Zaista volim vaš optimizam da ćete za vašeg mandata uraditi nešto dobro i korisno za građane Republike Srbije. To me zaista podseća na optimizam propalog biznismena koji je skroz propao u poslu i onda za poslednje pare koje ima ode i kupi novčanik, a onda još pozajmi pare da u novčanik stavi zečju šapu i detelinu sa četiri lista pa će da ga krene.
Dakle, razumem vašu nervozu, danas je poseban dan, više niste predsednik Vaterpolo saveza, imate neke olakšavajuće okolnosti kada je reč o diskusiji, a opet ne mogu da razumem neke reči kada je reč o kvalifikaciji nehata. Nehat je jedan od najvažnijih krivično-pravnih instituta u svakom zakonodavstvu, u svakoj zemlji.
Tu mora da znate, postoji svesni nehat i nesvesni nehat. Taj svesni nehat ima neke olakšavajuće i otežavajuće okolnosti kada se čovek uzda u samopouzdanje pa kaže – ja sam dobar vozač i mogu da vozim 120; ili se uzda u pouzdanje pa kaže – na toj raskrsnici neće niko da naiđe kada ja prolazim i neću da ispoštujem znak „stop“.
Znate, postoji nešto što se zove nesvesni nehat. To je kao kada žena čuva kiselinu u flaši i neko uđe u kuću, vidi flašu, misli da je unutra voda, popije, nije žena kriva što je popio kiselinu. To naše krivično-pravno zakonodavstvo definiše kao nesvesni nehat.
Morate, kad predlažete izmene Krivičnog zakonika da se konsultujete malo sa ljudima iz struke. Pamtim reči Aleksandra Vučića da vi nemate stručnjake ni za Beograd, ni za mnoge druge stvari. Pitajte nas, mi imamo stručnjake za mnoge stvari i za Beograd, za krivično zakonodavstvo i za neke druge oblasti.
Na kraju, kada nam spočitavate da smo mi zakone donosili po hitnom postupku, nemojte nikada više da se okrećete unazad, jer vi ste kazali da ste bolji, napredniji, pametniji, inteligentniji (Predsedavajući: Vreme.)
Završavam. Nemojte da se poredite sa nama jer vi ste u izbornoj kampanji kazali da ste 100 puta bolji od nas i da nikada nećete raditi ono što smo radili mi i da ste se naučili na našim greškama, a ja vam kažem – učite na fakultetima i nemojte da kupujete diplome kada učite.
Reč ima Zoran Babić. Izvolite.
Ja sam moj fakultet završio, gospodine Milivojeviću, 1995. godine. Na Mašinskom fakultetu postoji trag. Vrlo lepo možete kad god da proverite Univerzitet u Beogradu i time se dičim zaista.
Što se tiče stručnjaka, imate ih, priznajem, ali imate stručnjake one koji su grad Beograd zadužili, osiromašili, a sa druge strane, od trenutka kada su postali ministri u Vladi i gradonačelnici, anonimne firme i to po podacima Agencije za privredne registre, kao što je jedna od desetak firmi vašeg predsednika i bivšeg gradonačelnika Beograda, Dragana Đilasa prihodovala je 38 milijardi 938 miliona dinara, pa kako taj vrli stručnjak nije to što je primenjivao za svoju firmu primenio i za Javni servis i za javna preduzeća i za grad Beograd, nego samo za svoju firmu i za svoj interes i za svoj džep?
Što se toga tiče, priznajem stručni ste. Stručnjak, uđeš u vlast, formiraš firmu, ta firma za šest godina prihoduje 38, skoro 39 milijardi dinara, to je stručnost. To mora da se, od anonimusa, do tajkuna za šest godina i to samo na državnim resursima, treba stručnosti, stvarno treba stručnosti i tu priznajem da imate tu vrstu stručnosti.
Što se tiče onoga što sam i malopre govorio, hajde da pogledamo na stvari pravim očima. U ovom trenutku, po istraživanjima, Skupština ima 53 negativna i 13 pozitivnih poena. Za razliku od pre godinu i po-dve dana, ovih pozitivnih je bilo ispod 10. Postoje pomaci, ali za te pomake je potrebna cela Skupština. Da bi vratili ugled i dostojanstvo Narodnoj skupštini, na činjenice ne možete odgovarati uvredama.
Da li sam nervozan što sam podneo ostavku na mesto predsednika Vaterpolo saveza, kamo sreće da je danas Dragan Đilas nervozan jer je podneo ostavku na mesto predsednika Košarkaškog saveza. Nije i neće to da uradi, to je razlika između vas i nas.
Reč ima poslanik Borislav Stefanović.
Gospodine predsedavajući, sada smo od gospodina Zorana, prethodni period, Babića osim poslovičkog nepoznavanja gramatike čuli i kršenje procedure, discipline, civilizovanosti i lepog ponašanja u Skupštini.
Znam da je njemu pored braon boje omiljena i zelena, što znaju u Vrnjačkoj Banji, ali isto tako bi trebalo da zna kada priča o firmama, pitao sam vas prošli put pa mi niste odgovorili, firma „Profajler“ u kojoj je radio gospodin Vučić do izbora je imala skok od 45,3 puta nakon izbora. Radila vam je sve kampanje na čelu sa izvesnim gospodinom Veselinovićem, koga danas svaka firma i svaki mediji u Srbiji znaju.
Ne Zvonko Veselinović, već jedan drugi. On se čovek zove, mislim da se zove Goran Veselinović. Firma se zvala „Profajler“, pa je promenila ime u „Block and connect“ d.o, pa je sada treći put promenila ime u „Reit“ d.o.o, misleći da zavara trag. Četrdeset pet zarez tri puta su uvećali prihod.
Gospodin Siniša Mali je juče dobio četvrtu fotelju, poštovani građani, savetnik gospodina Vučića, predsednik Upravnog odbora Komercijalne banke, član Upravnog odbora KCS zbog nabavka lekova i sada upravnik prinudne uprave Grada Beograda.
Nije to problem. On je Siniša veliki, u smislu broja funkcija. Nije prijavio Agenciji za borbu protiv korupcije, niti je dobio odobrenje. Nije objavio imovinsku kartu, gospodine Babiću. Gospodin Zoran, prethodni period Babić, jeste čovek koji u ovoj skupštini personifikuje stranku koja koracima od 1000 milja upropašćava privredu i Srbiju kao društvo i bavi se apsolutno u svim strukturama, gde ste na vlasti, nedozvoljenim radnjama i to će jednog dana neko istražiti. Budite sigurni da vas se niko neće uplašiti. Hvala.
Gospodo narodni poslanici, ako budete ovako nastavili da diskutujete mimo dnevnog reda, stvarno moram preduzimati mere.
Razumem vašu potrebu, ali ići od Vaterpolo saveza Srbije do firmi, a raspravljamo o amandmanima zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakona, izvinite, molim vas, koliko god hoću da budem tolerantan, to ne mogu da podnesem. Morate me razumeti.
Molim vas, ako hoćete da radimo u toleranciji da se posle ne ljutite. Nemam ništa protiv, nego jednostavno, kao čovek to ne mogu. Vi mene morate da shvatite. Ne mogu da tolerišem da toliko odstupite od dnevnog reda, u stvari vi raspravljate u načelu, o amandmanu se ne govori ništa. Gde smo mi ovde?
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić.
Stari i oprobani recept - manjak argumenata, višak uvreda. Ne znam po kojem zakonu, gospodine predsedavajući, a da vi možda nekoga niste opomenuli, juče sam ostao bez prezimena? Po kojem zakonu? Po kojem pravilu? Da li su to te fine, uglađene, dobre demokrate, kultura. Srbija je Leskovac sa manje padeža, Srbija je i Vranje, Srbija su i delovi gde se govori drugačije, ali je dobro da se razumemo.
Ako je to manjak kulture, a višak kulture ako nekog ostavljate bez prezimena, što kaže uvaženi kolega, zahvalan sam mu, ajde bez prezimena, ali što ste ostavili ljude bez posla za prethodne četiri-pet godina vladavine, e to je već drugi problem.
Nekako ovde stalno provejava – vi radite ovo, vi ste kriminalizovani, vi ste ne znam šta radili od 90-ih, kao i sada se radi. Mnogo puta sam rekao i ponoviću i sada – za sve što smo radili imali ste period, imali ste dovoljno vremena, imali ste svu moć ovoga sveta i ove države da procesuirate, da optužite, da osudite. Niste to uradili zato što toga nije bilo, a sada sa izjavama da se nešto radi protiv zakona i da će to nekada neko istražiti, ako znate da se radi protiv zakona, a prikrivate to, činite krivično delo.
Ako se nešto radi protiv zakona, evo ga tužilaštvo, evo ga sud, evo je policija, prijavite, podnesite prijave. Niko vam ništa neće reći, ali ne možete da mašete praznom puškom i da stalno mislite da ste u ulozi lovca. Ne treba Srbija da bude ni lov, ni lovina, ni lovac.
Oko onoga što tangira naše društvo mislim da treba da napravimo komunikaciju, mislim da treba da napravimo zajednički jezik, a ako će svaka ovakva rasprava da uđe u bazen u kojem igra bilo koja vaterpolo selekcija ili da se vrati na red ličnih uvreda, onda mislim da će nam trebati mnogo više energije, barem onima koji žele i vide Srbiju, vide političku scenu na taj način, uložićemo je. Nema problema, ali kada smo kod plaćanja ceha kod građana, takvo neodgovorno ponašanje dolazi na red izborima, a to ćete videti na Voždovcu, u Beogradu i na svim budućim izborima.
Završavamo sa replikama.
Idemo po amandmanima.
(Borislav Stefanović: Po Poslovniku.)
Izvolite.
Zaista se izvinjavam, gospodine predsedavajući. Član 106. kaže da govornik može da govori samo o tački dnevnog reda o kojoj se vodi pretres. U ovom slučaju gospodin Babić, koji je nastupao kao ovlašćeni predstavnik, govorio je preko tri minuta čime ste vi prekršili Poslovnik, jer ste mu dozvolili da ima repliku u delu koji se odnosi na iznošenje materije koju je predložio kao predlagač. Time ste napravili grešku i mislim da ste morali reagovati na dva minuta, ako ste mu već dozvolili repliku. Ako ste mu dozvolili kao ovlašćenom predstavniku, onda on ne sme van teme da priča. On je pričao, ne znam o čemu je pričao. Samo znam da nije pričao o temi. Razumete? Hvala.
Izvinjavam se što sam se nasmejao. Nisam hteo da se podsmevam, nego ste me doveli u situaciju da ne znam kako da vam odgovorim.
Zašto? Znam da se to ovde krši, ali je gospodin Babić ovlašćeni predstavnik i sada imam dilemu kada njemu dajem reč, jer ga uvek posmatram kao predlagača. Prema tome, tako me morate shvatiti. Ako je bila replika, onda ste vi u pravu, ali mu kao ovlašćenom predlagaču ne dajem pravo na repliku, nego kao predlagaču zakona.
Da li želite da se izjasnimo u danu za glasanje o povredi Poslovnika? (Ne)
Reč ima narodni poslanik Bojan Đurić, po amandmanu.
Sećam se šta je amandman i kojim povodom sam se javio, ali samo ne znam da li posle ovih poslednjih 15 minuta uopšte ima smisla govoriti o tome.
Javio sam se nakon nekih intervencija predlagača, odnosno ovlašćenog predstavnika zbog toga što mislim, ponavljam, nije dobro da na ovaj način vodimo raspravu o tako krupnim pitanjima, kakve su izmene krivičnog zakonodavstva, a pogotovo krivično-pravnim institutima koji su stariji od nas i od ove zemlje nekoliko desetina puta.
Tako se olako ovde govori o tome šta je umišljaj, šta je nehat, šta je namera. Nije mi namera da intervenišem kao pravnik, možda ću to iz nehata učiniti. Mislim da je zaista pogrešna percepcija da će građani Srbije, nakon što vide ovako izraženu našu zajedničku nameru da strogo kažnjavamo neke delikte ili neka krivična dela, zaista početi više da poštuju zakon.
Mislim, gospodine Babiću, da grešite u jednoj stvari. Ne ulazeći sada posebno u to da li treba kažnjavati ili ne treba kažnjavati za nehat, procena nehata ili povlačenje crte između jedne i druge vrste nehata, između nehata sa jedne strane i umišljaja sa druge strane ili eventualno crte između dve različite vrste umišljaja, nije odokativna stvar.
U krivično-pravnoj teoriji, u sudskoj praksi postoje vrlo precizno izgrađeni kriterijumi kako se to radi. Zbog toga argument da nešto zbog toga što nije dovoljno jasno određeno ili zbog toga što neko nekada nije vezao pojas, to nije nehat, ne može da bude dovoljno ubedljiv argument da se bilo ko u ovoj skupštini optuži za to da zbog toga što se zalaže za jedan ili drugi oblik odgovornosti ili neodgovornosti bude neko ko politički brani krađu infrastrukturnih objekata ili delova objekata.
O tome sam govorio. Mislim da ste na mene mislili danas kada ste napravili intervenciju na prošlonedeljnu raspravu. Sami ste pokrenuli to pitanje, gospodine Babiću.
Znate, pitanje društvene opasnosti je vrlo važno pitanje. Posebno je važno za ono o čemu vi govorite. Vi govorite o tome kakva će biti percepcija javnosti, govorite o prevenciji i govorite o podršci za snažniju kriminalnu politiku.
Kriminalna politika je neutralan pojam, dakle, nije negativan. Zbog toga je opasno da one druge intervencije, o kojima smo govorili, o mnogo opasnijim oblicima kriminaliteta ostavljamo za drugu priliku.
Zašto sam mislio da je bolje to sada regulisati? Spadam, takođe, u one koji misle da je ovaj zakon bilo bolje da podnese Vlada. Zbog toga što onda ne biste upadali u ovakve rasprave koje ste sada međusobno vodili pola sata, jer bi onda te rasprave prešle snažnije na teren krivičnog prava, krivičnog postupka i možda jednom u ovoj skupštini ne bi nova vlast optuživala prošlu, a prošla sadašnju, čije su ruke više u pekmezu, da ne kažem u džemu. Tome kraja nema. I onda, videli ste, za pet minuta svi upadnu u to - a zašto niste gonili kada ste bili na vlasti?
Ponovo vas upozoravam - ne može da goni vlast. To pravilo je starije od svih nas. Ako ne uspostavimo to pravilo, onda su besmislene ovakve izmene zakona.
Vi kažete da će bolji efekti biti postignuti tako što ćemo svi zajedno pokazati volju glasanjem, pretpostavljam da to mislite za ovakav zakon, ali zakon u praksi nećemo sprovoditi mi. Ako napravite nejasan zakon, oni koji ga sprovode imaće problem.
Kad kažete – a ko će procenjivati da li je većeg značaja ili manjeg značaja? To su izgrađeni pravni standardi uz sve mane i kritike koje možemo uputiti. Srpski tužioci, srpske sudije, čak i u ovakvom stanju, uz sve probleme koje smo imali, relativno uspešno mogu da se nose sa tim problemima.
Šta je problem, gospodine Babiću? Kada osete da se politički različito postupa ili da se pruža podrška ili uskraćuje podrška, recimo, nekom događaju koji podrazumeva blokadu javnog saobraćaja, u zavisnosti od toga gde se to dešava, onda to nema veze sa nehatom i umišljajem, niti će pomoći politička volja u parlamentu da izglasamo ovakav zakon.
Sudije i oni koji ulaze u krivične postupke pre njih, pripremajući taj predmet koji dolazi pred sud, onda neće gledati u zakon. Osluškivaće ono što se dešava u javnom prostoru, u medijima, ponašanje političara, da li su jednaki u svakoj situaciji, bez obzira da li im to odgovara ili im ne odgovara.
Zato mislim da je ova rasprava, koja je ovde trajala pola sata, valjda sve uverila da se u političkom diskursu nije mnogo promenilo. Onda tu više nisu bitne namere, nehati i umišljaji. Mislim na političke namere. Bitne su posledice koje se proizvode.
Intervenisao sam na ovaj način i zbog koleginice Savić, koja ovde vrlo strpljivo čeka da govori o nečemu što je bio njen pokušaj da interveniše u zakonodavstvu. Ako sve baš ovoliko zatrujemo svakog dana ovom istom raspravom, nigde nećemo stići.
Argument da nije dobro da se nešto podnosi po hitnom postupku jeste argument. To nije samo formalno. Vi ste potpuno u pravu kada kažete da je prošla vlast takođe enorman broj zakona donosila po hitnom postupku.
Gospodine Đuriću, molim vas da govorite o amandmanu.
Gospodine predsedavajući, reagujem na ono što je govorio predstavnik predlagača o ovom amandmanu. Vrlo sam pažljivo slušao. Od toga je počeo gospodin Babić kada je govorio po ovom amandmanu.
Uvažite moju molbu. Molim vas da pričate bar malo više po amandmanu.
Za mene je to razlika između posla parlamenta i onoga što ne treba da se radi. Mislim da ne treba koristiti one reči koje sam malopre upotrebio, a mislim da političkim argumentima treba raspravljati o tome da li je ispravno kao primedbu iznositi to da je posle 2000. godine drastično porastao broj zakona koji se donose po hitnom postupku.
Jeste, gospodine Babiću, ali vi znate da polovinu 90-ih Skupština gotovo da nije radila i da je tada pre svega bila svedena na crveni i zeleni taster. Nemojte onda da to bude argument, zato što mislim da nije dobro. Ne može da bude argument za to da je uvek dobro ako je nešto po redovnom postupku, a nikad nije dobro ako je po hitnom.
Zakon o budžetu je dobar primer za to. Duboko sam uveren da nije. Doneli smo prošle godine Zakon o budžetu, uredno, u zakonom predviđenom roku i budžet nije bio dobar. Zbog toga smo onda išli u rebalans budžeta. To je suština.
Ako ste izabrali put da kažete da je formalan argument da je nešto po hitnom postupku, onda je i vaša argumentacija o budžetu isto tako formalna, a nije suštinska.
Izvinjavam se, ova poslednja dva minuta, u pravu ste, gospodine Arsenoviću, nisu bila o suštini amandmana. Zbog toga se izvinjavam i u ovom trenutku ću prekinuti. Hvala.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić, replika.
Replika i trajaće do dva minuta. Gospodine Đuriću, mislim da se slažemo sa većinom stvari koje smo i vi i ja izrekli. Ne bih voleo da me iko pogrešno shvati, ali period za koji postoji analiza hitnosti i redovnosti postupka je od 2001. do 2012. godine. Znači, niti je pre toga bilo idealno, pa je sada eto sve pokvareno, nego sam želeo da kažem da je u godinama između 2001. i 2012. godine taj disbalans hitnosti i redovnog postupka prevagnuo na stranu hitnosti, što u principu nije dobro, jer je mnogo kvalitetniji i bolji zakon koji prođe redovnu proceduru, javnu raspravu i sve ono što ta redovna procedura i podrazumeva. Mislim da se u tome slažemo. Nisam želeo da omalovažim nikoga, ali samo da ukažem na taj disbalans koji je nastao u tih 11 godina.
Naravno da mislim da ovo nije mesto i da Skupština nije mesto gde će se bilo kome suditi, niti da ćemo mi suditi, jer nismo ni sudije, ni advokati, niti učesnici u tom postupku. Ali, mislim da ćemo kao ljudi, a nadam se da ovde sedi 250 veoma uglednih ljudi, pokazati jednu snažnu podršku ukoliko zajednički kažemo – to je problem, evo ga predlog rešenja. Možda ga u prethodnom periodu nismo videli, ali hajde da ga sada podržimo i na taj način šaljemo poruku ne onima koji treba taj zakon da primenjuju i sude, već onima koji će to u budućnosti zbog takve poruke da ne izvršavaju i da ne planiraju takvo izvršenje.
S druge strane, kako nazvati postupak kada pružiš ruku, osmehneš se i kažeš – hajde da radimo na ovome zajedno, a s druge strane dobiješ šamar? (Predsedavajući: Vreme.)
Mislim da to pokazuje mnogo više o onome preko puta, nego o pruženoj ruci koja, nažalost, o važnim i bitnim stvarima u našem društvu sa druge strane ostaje u vazduhu.
Reč ima narodni poslanik Bojan Đurić, replika.
Samo 30 sekundi. Ne prihvatam ovaj poslednji argument. Pričamo danas o krivičnom pravu. Civilizacija je nastala tako što je ukinut talion, pa kad neko nekome odseče ruku, onda reakcija vlasti na to nije da se i njemu odseče ruka. To je napredak. Mislim da to važi i u politici. Neću da sudim o tome ko je kome pružio ruku, a ko s druge strane uzvrati šamarom. Uopšte ne ulazim u to. Ali, za mene nije argument da se uzvrati istom merom. To je kraj replike.
Po amandmanu reč ima narodni poslanik Srđan Miković.
U pogledu amandmana, predviđeno je u članu 4. da se oblici 279. stav 2. koji se tiču nehata brišu. Mislim da je amandman na taj član apsolutno opravdan.
Pored toga, moram još da iznesem, sigurno bi amandman bio bolji da zakon nije stigao 23. u proceduru. Znamo kad je počela sednica. Mi smo bili u prilici da krajem prošlog meseca predložimo amandmane, a na zakon Vlada, koja je bila dužna po pravilu u roku ne kraćem od pet dana pre početka sednice da da mišljenje o zakonu, to je uradila danas.
Danas je 20. novembar. Mi smo predali amandmane još u oktobru. Vlada je pre toga trebalo da da mišljenje. Vlada nije uradila to kraja marta, a neistina izrečena ovde da nije mogla da se opravdana intervencija gospodina Milivojevića ugradi u zakon nije tačna.
Na odboru za pravosuđe danas sam predložio takvu intervenciju. Od svih prisutnih članova Odbora, koliko je glasalo za taj predlog? Jedan. Svi ostali nisu bili ni za, ni protiv, ni uzdržani, ćutali su jer nisu dobili političku naredbu.
Lepo je ovo što sad dobijamo od predstavnika predlagača ovog zakona da će to trebati… ali što da čekamo ukoliko je to moglo danas da se uradi? Sve nešto čekamo. Do kada, ne znam.
Hvala. Gospodine Stefanoviću, imam jednu molbu za vas. Pošto sad prelazimo na član 5, a ima više njih, gospođa Ranka me je molila, a radi se o istom članu, ako bi hteli da napravimo taj da kažem, da kažem, prekršaj da njoj prvoj damo reč, da obrazloži svoj amandman.
Da li se slažete?
(Borislav Stefanović: Da.)
Reč ima narodni poslanik Ranka Savić. Izvolite.
Zahvaljujem se, gospodine predsedniče.
Konačno da neko počne da govori malo u interesu i radnika i građana. Bez imalo populizma, zaista bih volela da ova moja diskusija o amandmanu na član 5. bude upravo tako i shvaćena.
Ovim amandmanom sam predložila da se briše reči: „postavljanjem prepreka na saobraćajnicama ili drugi sličan način“. Mislim da svi oni barem koji su pogledali zakon jasno znaju o čemu se radi.
Naime, predložila sam da se doda jedan novi stav, stav 2, koji bi glasio: „Ako postavi prepreku na putnim i železničkim saobraćajnicama bez prethodnog označavanja i upozorenja građana i korisnika putnih i železničkih saobraćajnica na postavljanje prepreke, kazniće se zatvorom do tri godine.“.
Dakle, postavljanje prepreka na putnim i železničkim pravcima može da bude krivično delo samo ako je izvršeno bez prethodnog označavanja ovih prepreka, bez prethodnog najavljivanja da su prepreke postavljene. Ovo nije uopšte beznačajno pitanje.
Naime, ovom izmenom člana 290. važećeg zakona, po mom dubokom uverenju, možda će predlagač da me ubedi u suprotno, htelo se sprečiti blokiranje pruga i saobraćajnica od strane nezadovoljnih radnika.
Ovo, po mom dubokom uverenju, predstavlja jedan vid odmazde i kažnjavanja države, svih onih radnika koji su na ovaj način pokušali da se izbore za svoje ugroženo pravo, da iskažu svoje nezadovoljstvo i da u krajnjoj liniji i javnost skrenu, odnosno javnosti ukažu na mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju.
Odmah da bude jasno, uopšte nisam neko ko će i sa ove govornice i ko uopšte zastupa i podržava blokiranje saobraćajnica i puteva. Ja sam u više navrata, radeći svoj posao, upravo i sprečavala takve blokade, ali sam, nažalost, vrlo često odustajala od tog stava i onda na kraju, kada sam videla da apsolutno ništa drugo nije moguće, da nema mesta, da nema institucije u kojoj može da se razgovara, reši problem, da nada ili iznese stav kako nešto treba da se promeni, onda sam i sama pristajala na podršku i blokadama i putevima.
Naime, ovde se radi o tome da niko nema pravo da, boreći se za svoje pravo, ugrožava prava drugih, ali ako vi nemate nikakve druge mogućnosti, ako vi radite, imate status stalno zaposlenog lica, a ne primate zaradu, ako krenete u penziju ili se spremate da idete u penziju, a onda konstatujete da vam staž nije decenijama ili godinama uplaćen, a pri tome nemate instituciju i mesto gde možete to da rešite, onda vam ništa drugo ne preostaje, nego da ovaj svoj problem iskažete na taj način što ćete blokadom ugroziti i pravo drugog.
Iskreno se nadam i to bih volela da čujem od predlagača da nije bio ovo uzrok i povod promene člana 290, jer mnogo bi bilo bolje da mi ne lečimo uvek posledice, nego da nekada krenemo obrnutim putem i da počnemo da rešavamo uzroke.
Puno je uzroka za ovakvu vrstu posledica u našoj državi. Institucije ne rade. U ovoj državi nema socijalnog dijaloga. Socijalno-ekonomski savet ne radi kao jedno mesto u kome se beskonfliktno rešavaju problemi. U krajnjoj liniji, u našoj državi mnoge druge institucije su zatajile. Zato je i moguće da neke firme postoje i da ne idu u stečaj i likvidaciju, a da godinama ne isplate zarade.
Ne možemo ni dozvoliti parcijalno rešavanje ovih problema tako što će pojedini naši funkcioner, premijer, prvi potpredsednik ili drugi odlaziti i gasiti požare na pojedinim prugama. To je skoro bilo u FAP-u Priboj, pa ja sad evo postavljam pitanje kako će oni drugi koji su poučeni ovim primerom, u krajnjoj liniji videći rezultat neki blokadom pruga, sada moći da se bore za svoje pravo kada mi menjamo odredbe Krivičnog zakona i te druge onemogućavamo da bez ikakve diskriminacije, ako su mogli jedni, mogu i drugi, isto rešavaju svoje probleme.
Samo radi javnosti da je gospođa Ranka Savić govorila po svom amandmanu na član 5.
Na član 5. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Srđan Milivojević i zajedno narodni poslanici Borislav Stefanović, Janko Veselinović, Božidar Đelić i Nenad Konstantinović. Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Božidar Đelić. Izvolite.
Hvala, gospodine predsedavajući.
Poštovane kolege, poštovani građani Republike Srbije, ovim predlogom mislim da vidimo pravu prirodu ovog režima.
Poslanička grupa najveće stranke u ovom parlamentu, tj. u ovoj vladajućoj koaliciji je predložila zakon koji u suštini šalje poruku svim ljudima koji teško žive danas u Srbiji. Veoma jasno u ovom predlogu zakona, koji Vlada nije imala ni minimalnu hrabrost da zajednički usvoji i predloži i kukavički izbegavala do današnjeg dana da da svoje mišljenje jer veoma dobro zna šta je zapravo napisano ovde, ona je ovo uradila, SNS, da bi poslala poruku onima u Priboju, onima u Kraljevu, onima u Kruševcu, u Kovinu, u Leskovcu, u Vranju – ako se budeš borio za tvoja prava, proglasićemo te za kriminalca.
To je predlog ovoga zakona. Da govorimo srpski i otvoreno, umesto da se predloži nešto da bi se izbegle posledice, predlaže se da se kriminalizuju porodice onih koji izađu iz očaja na železničku prugu.
Demokratska stranka se protivi ovome. Naš amandman briše ovaj predlog. Apsolutno ne shvatam kako stranke koje su nominalno socijaldemokratske orijentacije, poput SPS i SDPS, mogu da predlože jedan ovakav zakon, to jest da ga podrže ovde u Skupštini, jer ovo ide ka onom putu na koji mi upozoravamo već nekoliko meseci.
Za građane koji su se pitali da li je tačno to što priča DS, a da idemo ka sužavanju sloboda, da idemo ka autoritativnom režimu, dozvolite da vas sve podsetim o onome što se desilo u Priboju. Ljudi koji mesecima nisu dobili ni platu, kada su videli da neće moći da leče sopstvenu decu, da ne mogu da overe knjižice, onda su izašli na prugu, da bi privukli pažnju. Šta se onda desilo? Prvi potpredsednik je rekao, država, tj. ja ću doći ukoliko se sklonite sa te pruge.
Pošto ne veruju više nikome rekli su – želimo da vidimo rešenje. Dok se to dešavalo, predsednik opštine Priboj, gospodin Lazar Rvović, nažalost on je pravnik po formaciji, na javnom servisu je, zato postoji video-zapis, grmeo, rekao – nećete da ide sa pruge, ima da letite vi u firmi i ima da krenu velika hapšenja po Priboju. Sada ćete da vidite šta ćete videti. Šta se desilo? Došao je prvi potpredsednik. Našlo se neko, veoma privremeno rešenje, koje ne rešava zapravo ništa, nego samo da ljudi mogu da se leče. Gle iznenađenja, ni od smena, ni od hapšenja ništa. E, to je ta vaša pravda. To je vaš pravosudni sistem, i to su vaši principi i vrednosti. Ako mi se suprotstaviš, kriminalac si. Ako me slušaš, radi šta god hoćeš.
Samim tim kao što u prethodno usvojenom zakonu, čiji je zapravo jedini cilj bio da se ukine sud u severnoj Kosovskoj Mitrovici, da bi mogli da počnu pregovori za ulazak u EU, da se ne lažemo, ovaj zakon ima kao jedini cilj da se pripremi bezbednosno, ako smem tako da kažem, usvajanje budžeta za sledeću godinu, vaših 500 miliona dolara od Svetske banke, da otpustite ljude i 200 miliona evra za beznađe i otpuštanje.
Spremate Srbiju na masovna otpuštanja. Na desetine hiljada ljudi u najosetljivijim sredinama će ostati bez hleba, ali ne smete to da kažete tj. pripremate vašu policiju, pripremate odrede, da one koji žele da iskažu posve racionalno obrazloženi gnev zato što im ne nudite ništa, evo šta poslanička grupa SNS ovde nudi.
Poštovani građani Republike Srbije, SNS vam nudi pendrek. To je ta politika. Demokratska stranka je protiv nje i borićemo se na terenu, videćete kako, i ovde u Skupštini na sve načine, da ljudi kojima je teško ne budu tretirani kao kriminalci, nego da im nađemo rešenje i neko bolje sutra. Hvala puno.
Gospodine Đeliću, pustio sam vas da govorite. Mislim da ste najmanje govorili o amandmanu, samo to hoću da kažem. Dosta toga ste uvredljivo rekli, ali sam vas pustio da govorite. Zbog toga samo govorim da posle ne reklamirate i ne reagujete kada vam se bude adekvatno odgovorilo. Molim vas u tom smislu.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić, replika.
Kada je prethodni govornik govorio o pendrecima, verujem da je mislio na one pendreke Dragana Đilasa i njegovog obezbeđenja, kada su jednom običnom građaninu Voždovca, koji je prišao da ukaže na nepravilnost, na nepravdu, odmah su skočili telohranitelji, odmah su tu bili pendreci, odmah je tu bilo privođenje, odmah je tu bilo svačega. Verujem da je govorio o tim pendrecima.
U jednoj stvari mogu da se složim. Ljudi u Srbiji teško žive. Malo je posla, malo je novca, težak je život u Srbiji. I to je istina. Ali, ne mogu ni da zatvaram oči pred ovakvim najavama, a mnogo je bilo pompeznih najava i iz ovog doma Narodne skupštine i iz one sale u Kralja Milana. Sećamo se prethodnog govornika kako je skakutao najavljujući da ćemo biti članica EU, kako ćemo biti ne znam ti šta, kako smo statistički izašli iz krize, ali građani neće to da osete.
Znate, građani Srbije pamte i veruju onoliko koliko im se i govori u prošlosti. Prethodni govornik je isti i 2003, 2004, 2005, 2007. godine, kada je takva obećanja i takve najave davao.
S druge strane, ta su katastrofalna otpuštanja, gospodine Đeliću, već bila u vreme Vlade u kojoj ste vi bili sastavni deo, u vreme Vlade gde ste nasledili 13,2% nezaposlenih, a ostavili u ovoj Srbiji više od 26% nezaposlenih. Tapšali ste Borisu Tadiću kada je najavio 200.000 novih radnih mesta. Ostalo je 14% populacije u Srbiji. Genocid ste napravili sa otpuštanjima, i možete da kažete da će neko otpuštati i možete da spočitavate nekome, i možete da gledate u staklenu kuglu.
Gospodine Đeliću, izričem vam opomenu.
Molim vas, Poslovnikom je zabranjeno dobacivanje. Reagovali ste na petoj sekundi čoveku, a svima vama sam dozvolio da prekoračite repliku bar 20 sekundi. Vi ako tako nastavite, onda ćemo se stvarno posvađati. Pokušavam da budem tolerantan. Nemojte tako.
Gospodine predsedavajući, član 107. Zašto? Opustio se gospodin prethodni govornik i upotrebio je jednu reč krajnje uvredljivo. Upotrebio je reč za DS da je počinila genocid.
Dakle, zbog toga se ja vama izvinjavam što smo mi burnije reagovali, jer složićete se kada neko za jednu političku grupaciju kaže da je počinila genocid, to baš nije svakodnevna pojava, niti je nešto na šta treba ostati nem.
Smatram da morate u ovakvim situacijama reagovati. Vi niste. Gospodin Babić zaslužuje opomenu za ovakav rečnik. Možda će sada ustati da se izvini, ali ga molim da ako ustane da se izvini da ne kaže – ako sam, pošto je nesumnjivo utvrđeno da jeste.
Ne možete stavljati DS u kontekst genocida, arijevaca kako je to radio Ivica Dačić, a da mislite da ćemo mi svi kao bele lale ovde da sedimo i budemo mirni. Zamislite šta bi mi mogli za njih da kažemo.
Problem je što su posledice njihove vlasti ostavile rake po Srbiji i regionu. To je razlika i zato nije u redu da neko kaže da smo mi počinili genocid, jer to je uvreda za one narode, među kojima je i srpski, koji su preživeli genocid. To je sramota, to je bruka i to je lice njihovog parlamenta koji tako energično brane, baveći se istraživanjem javnog mnjenja, a ne onim šta se zaista ovde radi i što nam je predsednik Skupštine umoran od sinoć, jer znamo šta mu se desilo, pa ne može da dođe na sednicu.
Gospodine Stefanoviću, moram priznati da ste u smislu upotrebe reči u bilo kom kontekstu, genocid nije nimalo lepa reč. Ona je teška i opasna. Neću ništa o tome da kažem.
Molim vas da kada raspravljate o bilo kom zakonu da birate reči i da održimo jedno dostojanstvo u ovoj skupštini.
Može reč da bude u prenosnom značenju, drugi je drugačije shvati, možda je neko tako hteo. Neću u to da ulazim, ali se slažem da pojam reči genocid ovde ne treba da upotrebljavamo, jer mislim da niko nije u ovoj državi ovde uradio genocid. Srpski narod nije sklon genocidu i zbog toga vas u tom smislu podržavam.
Možete tražiti da se izjasnimo u danu za glasanje o povredi Poslovnika. Prihvatiću. Povlačim opomenu Đelića. Shvatio sam da je reakcija vaša bila u smislu prekoračenja vremena i zbog toga sam odreagovao. Ako je zbog ovoga bila reakcija, razumem vas i u tom smislu povlačim opomenu.
Ima više prijavljenih za reč. Prvi prijavljeni je Borislav Stefanović, Janko Veselinović, Srđan Milivojević i Božidar Đelić. Obrisaću listu, a vi se dogovorite ko će prvi.
Izvolite, gospodine Đeliću.
Ne znam ko je skakutao, ali građani koji sve pamte znaju ko je bio tada protiv ulaska u Evropsku uniju. To dobro znamo. Sećaju se dobro građani šta ste pričali tada, kako ste pretili, kakav ste doček spremali predsedniku Tadiću i meni po povratku iz Luksemburga. Sećamo se. Ali, nije bitno čega se mi sećamo. Sećamo se čega se sećaju i građani Republike Srbije.
Zbog toga mi danas kažemo – za vreme prve polovine vašeg mandata, vi ste već skoro na pola vašeg mandata, investicije su pale, cene rastu, podigli ste, tj. za koji dan ćete podići PDV na zejtin, na hleb, na šećer, na komunalije, na lekove. Jutros smo videli da nećete da uslišite ni ono što štampani mediji traže, a to je da se ne poveća PDV - i to ćete uraditi.
Suštinski, ove promene koje predlaže SNS su zapravo prava priprema i, gospodine predsedavajući, ja sam sve vreme pričao o amandmanu, ako treba da vas podsetim, ovde se govori o amandmanu koji treba da briše član 5. gde SNS kaže da treba da postane krivično delo zaustavljanje prevoznog sredstva u železničkom saobraćaju protivno propisima. Ja sam sve vreme pričao o tome.
I svako u Srbiji veoma dobro zna da je ovaj zakon po najvećem hitnom postupku došao u Skupštinu posle onoga što se desilo u Priboju. To svi znaju. Ovo je FAP zakon. Ovo je protiv svih onih ljudi koji ne znaju šta će sa sobom i sa svojim porodicama.
Zato je naš amandman veoma jasan – brišemo ovu odredbu. Ne možemo rešiti muku ljudi tako što ćemo ih sve, i njihove porodice, proglasiti za kriminalce. Moramo da nađemo pravo rešenje. Zbog toga ćemo mi, i tu ću zaustaviti ovu moju repliku, u nedeljama koje dolaze izraditi plan za izlazak iz krize i za one najteže slučajeve, poput Priboja, Kraljeva, Kruševca, Leskovca, Vranja, pa i Kikinde, Sombora, Novog Pazara.
To je ono što od nas očekuju naši građani i tamo gde SNS obezbeđuje 600 miliona evra u budžetu za sledeću godinu samo da bi otpustili ljude, a ovim zakonom hoće da im kaže da ako se bune onda su svi kriminalci, DS kaže – mi to ne želimo, mi ovo odbijamo i mi želimo da nađemo rešenje i programe da vas zaposlimo i da nađemo pravo rešenje za vašu budućnost i za budućnost vaših porodica. To je pravo rešenje i to će biti naša politika.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić.
Šta reći posle ovoga? Novo odelo, nova frizura, puštena brada i sve je drugo, sve se zaboravlja.
(Narodni poslanici dobacuju.)
Molim vas, gospodo, vi sebe ne čujete. Nemojte da reagujete tako, ne vidim da je to toliko uvredljivo.
Ja vas molim da mi ne računate ovo vreme.
Hteo sam da kažem da nisam za duple standarde, da u onom trenutku kada kolega, prethodni govornik podseća na neke stvari, onda je to legitimno, onda je to u redu, onda je to ispravno. Kada se to uradi sa ove strane, za sve nepravilnosti i za sve ono što je bahato napravljeno u Srbiji, onda je to loše, onda to ne sme, onda tu treba da se zatvore usta pred takvim stvarima.
Sada se kuka nad zlohudom sudbinom nešto više od 24% nezaposlenih ljudi u Srbiji. Ko ih je ostavio bez posla? Za vreme koje vlade su oni ostali bez posla? A priča se, kao što nažalost stranka kojoj prethodni govornik pripada, ne može da izađe nikako iz predizborne kampanje, iz kampanje straha, iz kampanje pretnji, iz kampanje gde su najavljivane inflacije, nestašice, neće biti goriva, neće biti ulja, neće biti hleba, neće biti života u Srbiji, samo je život sa njima, sa ovakvim nastavkom i nezaposlenošću i svim ostalim. Da li se to desilo? Ne, nije.
Sada se ponovo gleda u staklenu kuglu, sada se ponovo za jedan zakon koji je nastao znatno pre svih problema koje naše društvo i ti ljudi u Priboju imaju, spočitava da je to u stvari rešenje za neke buduće stvari koje će se desiti. Sve ubuduće, to što su ostavili ljude bez posla u Srbiji, nema veze. Zaboravljeno. Platili su političku cenu, dovoljno je. Nije dovoljno.
S druge strane, govore da će sada ova vlada da napravi katastrofu. I tako dve godine. I tako u kampanji, i tako prilikom formiranja Vlade, i tako svakoga dana. Priznajem jednu stvar – jeste vam teže. Nema bahaćenja, nema otimačine, nema automobila, nema kabineta, nema svega toga, ali je važno da je građanima Srbije bolje.
Povreda Poslovnika, Bojan Đurić.
Član 27, moram to da kažem, gospodine Arsenoviću. Javio sam se u trenutku kada je počeo da govori gospodin Babić. Mogao sam da se javim minut pre toga. Ista je situacija. Vi ste ovo ispustili iz nekog reda.
Slažem se, danas pokušavate na neki način da opominjete, ali post festum, govornike. Ako je počela rasprava o budžetu, onda i mi drugi u ovoj sali hoćemo da govorimo o budžetu, gospodine Arsenoviću. Zaista nije smešno. Mislim da je vreme važan resurs.
Ako nije počela rasprava o budžetu onda nemojte da dozvoljavate nikome da govori o budžetu, nekome da odgovara na to, pa onda novi krug i tako nema kraja. Neće se problem rešiti ako date pauzu u dva. Nastaviće se ovo isto u tri zato što je to dubinski problem. Molim vas, prekinite ovo. Molim vas da ne bi ulazili svi ovde u rasprave.
Kako je 2013. godine odlično da neko bude na pruzi, a 2001. godine nije i skoro se linčuju ministri u fabrici u Kragujevcu? Mislim da je pogrešno i 2013. i 2001. godine, da niko ne sme da bude na pruzi. Nemojte da ulazimo u to na raspravi o ovome. Onda dođe reč – genocid, koja je strašna. To je stvarno nedopustivo.
Onda vi objašnjavate kako niko u ovoj zemlji nije počinio genocid i sada vas podsećam na presude međunarodnih sudova o tome. Samo tonemo dublje. Zato postoje Poslovnik i pravila da ne bismo ulazili u takve rasprave.
Gospodine Đuriću, što se tiče toga rasprave potpuno vas podržavam. Već nekoliko puta molim i pokušavam da izbegnem i pokušavam da me razumeju. Jednog momenta će i moje strpljenje izaći pa ću onda dovesti ovo do kraja, ovu sednicu dovesti do kraja, budite sigurni, na bilo koji način.
Slažem se, jedna strana govori da oni govore po amandmanu, a u suštini govore načelno ili odlaze u političke teme. Potpuno ste u pravu. Nema veze ni budžet, PDV, ni šećer ni mleko. Slažem se s vama. O svemu se govori, a najmanje o amandmanu.
U tom smislu, od sada neću dozvoliti i svakoga ću prekinuti i opomenuti ko pokuša da pređe u načelnu raspravu mimo amandmana. Prihvatam vaš stav.
Nije ovo pretnja, ali stvarno nema smisla.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 87. st. 2 i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam da će Narodna skupština danas raditi i posle 18 časova, ali ne duže, do završetka pretresa u pojedinostima tačke 5. dnevnog reda sednice.
Sada određujem pauzu i sa radom nastavljamo u 15.05 časova.
(Posle pauze – 15.10.)
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
Moram samo jednu stvar da kažem. Nemam mogućnosti da repliciram, ali pre nego što otvorim raspravu moram da kažem, kad je bilo reči od strane Đurića vezano za genocid. On smatra da, kako sam ga shvatio, da je Haški sud potvrdio genocid. Ja se sa tim ne slažem i dalje stojim na stanovištu, to sam dužan da kažem kao čovek, da Srbi nisu genocidan narod i još da dodam to, kada je bila rezolucija o Srebrenici, ja sam bio jedan od retkih poslanika iz pozicije koji nije glasao za tu rezoluciju.
Pravo je da misli šta hoće, ali ja zbog javnosti i zbog svog ličnog stava to želim da kažem. Na sceni je sad i pokušaj revidiranja i Prvog svetskog rata, videli ste, sada će da Gavrila Principa proglase, neki hoće itd, da ne širim temu.
Jednostavno, hoću da potvrdim moj stav, da srpski narod nije genocidan narod. Nastavljamo dalje sa radom.
Reč ima narodni poslanik Janko Veselinović. Izvolite.
Hvala, predsedavajući. Koristiću i deo vremena poslaničke grupe.
Dakle, radi podsećanja, amandman koji smo podneli zajedno Srđan Milivojević, Borislav Stefanović, Božidar Đelić i Nenad Konstantinović tiče se člana 5. u izmenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, u kome je predlagač, poslanici SNS, predložio da se u članu 290. stav 1. posle reči „sobraćajnicama“, doda zapeta i reči – „zaustavljanjem prevoznog sredstava u železničkom saobraćaju protivno propisima“. Šta ovo znači? Ovo znači inkriminaciju zaustavljanja železničkog saobraćaja na bilo koji način.
Povod za ovakav predlog, ničim izazvan, jer suština ovih izmena Zakona o krivičnom postupku jeste pre svega da se omogući sankcionisanje krivičnih dela koja se odnose na oštećenje infrastrukture, krađu šahtova, poklopaca, ograde oko autoputeva itd. Ovim se, kao i nekoliko puta ranije, podmeće kukavičije jaje u jedan predlog zakon koji to ne zaslužuje.
Niko ne spori da je neophodno u Krivičnom zakoniku na bolji način urediti kažnjavanje onih koji za malu zaradu oštećuju infrastrukturu i ugrožavaju na taj način život, zdravlje građana i nanose veliku štetu komunalnom sistemu. U tom smislu nema nikakvih problema, ni kada je u pitanju ovaj Krivični zakonik o kome razgovaramo, ni Zakon o krivičnom postupku, da se ta materija uredi na adekvatan način, kako bi počinioci bili kažnjeni i kako bi oni bili strože kažnjeni.
Naravno da treba uvažiti i one predloge amandmana koji govore o nehatu, da neki slučajevi ne bi izašli iz okvira namere predlagača, a to je da se počinioci ovakvih krivičnih dela kazne.
Međutim, stanje primene Krivičnog zakona i primene Krivičnog zakonika ne daje za pravo poslaničkoj grupi koja ima i ministra pravde da na ovaj način raspravlja i obrazlaže zakon, vrlo često optužujući prethodnu vlast za stanje u pravosuđu. Zašto?
Zato što u sudovima nema papira da zapisničari otkucaju zapisnik ili presudu. Zato što u sudu u Novom Sadu i danas opet ne radi detektor koji proverava da li lica koja ulaze u sud imaju metala kod sebe, i danas je dojavljena bomba u sudu u Novom Sadu i danas nisu održana ročišta po brojnim predmetima, u svim sudovima koji su smešteni u jednu zgradu. To se dešava sve češće.
Pitali smo neki dan ministra šta je preduzeo po tom planu. Ne znam koliko ta opravka košta, ali zamislite sve posledice odlaganja rasprave iz dana u dan zbog toga što Ministarstvo pravde ne može da nađe rešenje za to pitanje. Zbog toga smatram da ovaj predlog izmene Zakonika daje jednu sliku, kako glavna vodeća stranka u koaliciji, SNS pravi nešto revolucionarno u izmenama Krivičnog zakonika.
Nažalost, postojeći Krivični zakonik, niti Zakon o krivičnom postupku se ne primenjuju na pravi način iz više razloga – iz razloga što možda pojedini zakonski akti nisu došli ranije u proceduru, pa bi se možda sa njima promenili neki nedostaci koji su uočeni kroz primenu sistemskih zakona iz oblasti pravosuđa. Tek neki dan smo raspravljali o njima, a danas glasali po hitnom postupku mimo svih ostalih zakona. Zašto? Zato da bi se ukinuo sud u Kosovskoj Mitrovici i da bi na taj način ispunili neke obaveze prema EU.
Međutim, konkretan predlog izmene Krivičnog zakonika odnosi se na blokadu železničkog saobraćaja zaustavljanjem prevoznog sredstva u železničkom saobraćaju protivno propisima. Zbog čega se ovaj predlog izmena našao u ovom predlogu izmena i dopuna Krivičnog zakonika? Zbog toga što vladajuća koalicija, na čelu sa SNS, nema drugog načina da zaustavi socijalne nemire zbog sve težeg socijalnog položaja građana.
Uvaženi predstavniče predlagača, srpske porodice teško žive. Imamo porodice u kojima pet-šest članova, nijedan od njih ne radi. Neki su završili fakultete i čekaju na posao godinu-dve dana. Oni su od vas očekivali da dovedete strane ulagače, da omogućite domaćim preduzetnicima da otvore nova radna mesta. Nisu od vas očekivali otpuštanja radnika, a za one koji protestuju zatvor. Zašto vi to radite? Radite zbog onoga što će se dešavati u nekom narednom periodu.
U budžetu Republike Srbije za 2014. godinu, tiče se ovog amandmana, predviđeno je 600 miliona evra za otpremnine.
(Predsedavajući: Molim vas, Veselinoviću, ipak se vratite dnevnom redu.)
Gospodine predsedavajući, govorim o blokadi.
(Predsedavajući: Molim vas, nemojte, to nema veze.)
Dozvolite mi da završim rečenicu, videćete da ima.
(Predsedavajući: Vi možete da kažete da ima, ali ja vam govorim da nema i molim vas da se vratite na tačku.)
Vraćam se temi. U budžetu, Vlada Republike Srbije za narednu godinu, 600 miliona evra predviđeno je za otpremnine. Šezdeset hiljada ljudi, prema ovom planu, ostaće bez posla.
Oni potencijalno mogu da blokiraju neke pruge. To su ljudi kojih se vi bojite, bojite se da će izaći na ulice, da će blokirati pruge. Ne samo to, nego će još 40.000 ljudi ostati bez posla, jer će otpuštanje ovih 60.000 ljudi dovesti do pada potrošnje. To je ukupno 100.000 ljudi koji mogu da protestuju i na prugama.
Gospodine Veselinoviću, stvarno nema smisla.
Šta nema smisla?
Ne možete me ubediti da vaša diskusija u zadnjih tri-četiri minuta je vezana za ovaj amandman.
Jeste, gospodine predsedavajući. Pročitaću vam amandman još jednom.
U amandmanu se kaže da se u članu 290. stav 1. posle reči „saobraćajnicama“ dodaju zapeta i reči „zaustavljanjem prevoznog sredstva u železničkom saobraćaju protivno propisima“. Ovi ljudi mogu da zaustave saobraćaj kao što su to učinili u Priboju. Šta tu ima sporno u mom obrazlaganju amandmana?
To su samo vaše pretpostavke.
Molim vas, ako se ne budete vratili dnevnom redu i pričali po ovom amandmanu, izreći ću vam opomenu. Izvolite.
Ovo je nasilje, predsedavajući.
Vaše je pravo tako da mislite, ali smatram da sam u pravu što zahtevam da se pridržavate dnevnog reda, a vi sve vreme raspravljate u načelu. Odnosno, ne baš sve vreme, ali najveći deo rasprave se vodi u načelu i u pretpostavci. To neću da dozvolim, koliko god se vi na mene ljutili.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić.
I vas isto, gospodine Babiću, molim da se držite dnevnog reda. Izvolite.
Javljam se po amandmanu, a može i replika da bude, pošto je više puta pomenuta SNS. Kako god, ali vrlo kulturno, kao i sve što je do sada bilo.
Žao mi je što ovde u domu Narodne skupštine promovišemo neke vrednosti koje se graniče sa vidovnjaštvom i to šta će biti, kako će biti. Voleo bih da je to vidovnjaštvo kolega koristio pre dve-tri godine kada su participirali i bili stožerna stranka vlasti, pa da je mogao tada da vidi kakva će politička sudbina biti te stranke sa stotinama i stotinama hiljada ljudi koji su ostali bez posla, ali merljivo sa 13,1, a preko 26% za samo četiri godine i za vreme jedne Vlade je ostalo bez posla. Tada je trebalo da budete vidoviti pa da predvidite mere i da tako nešto sprečite, a ne sada novim nekim strahovima i nekim novim najavama.
Uostalom, da SNS radi nešto loše, ne bi doživela pobedu i ne bi imala pobedu na svim izborima gde god da smo se pojavili. I danas po istraživanjima javnog mnjenja jedne renomirane kuće prednost i poverenje koje građani imaju u SNS je 46,1%. To ne može nijedan strah, nijedna neistina, nijedna najava kataklizme u Srbiji da promeni, zato što je neiskrena.
Ovaj amandman je neprihvatljiv za SNS kao predlagača zakona. Neprihvatljiv je zato što je to mešanje pojmova, sitno politikantstvo, jer postoji jasan Zakon o štrajku. Ukoliko svako u Srbiji iskaže želju i ima razloga za štrajk, odnose se odredbe Zakona o štrajku, i gde će se on održavati, kako će se održavati i šta će se raditi, i po tim pravilima i sada i u budućnosti, ukoliko bude bilo potrebe, ljudi u Srbiji će moći da izraze svoje mišljenje i svoje zahteve.
Target ovih izmena Krivičnog zakonika su oni ljudi koji su u 11.000 napada, slobodno mogu da kažem napada, na „Železnice Srbije“ napravili direktnu materijalnu štetu od milijardu i po dinara, prouzrokovali iskakanja iz šina teretnih vozova, a da je pre tog teretnog s pukom srećom prošao putnički voz bez oštećenja.
Priznajem, nismo vidovnjaci. Voleo bih kada bih predvideo neke stvari u budućnosti, lakše bi se za neke stvari odlučili i činili bi više za građane Srbije. Nisam vidovit da predvidim šta će u budućnosti biti i da li ćemo uspeti ovim zakonom da svedemo na nulu štetu koju javni sektor i naši telekomunikacioni sistemi, i energetski i saobraćajni, trpe zbog toga, ali nemojte prizivati sušu, nemojte prizivati loše u našem društvu. Jer, ako je loše građanima Srbije, džabe je što će jedna politička opcija ili dve ili ne znam koliko skakati.
Nemojmo da gledamo interese političke stranke, ako se građani Srbije dave. Valjda treba da radimo, a ne samo verbalno da radimo u njihovom interesu i ne da predviđamo kataklizme, ne da šaljemo poruke – građani, kupite hleb, ulje, gotovo je, kraj sveta. Nemojte to da radite. Dve godine to radite i dve godine vas građani kažnjavaju, a vi i dalje nastavljate. Stalno mora da se ponavlja ista stvar.
Hoćete da vidite kakvi su efekti krađa na „Železnicama“? Da li ovo rade štrajkači? Ovo su uradili oni koji nisu bili kažnjeni zakonom jer su krali šine i spojnice. Pogledajte prugu. Da li je ovo pruga koju zaslužuje Srbija u 21. veku? Nije. Njima je namenjen ovaj zakon, onima koji su ovakve stvari uradili. Pogledajte pragove bez ikakvog fiksiranja za šine. Šta ćemo sa njima? Hoćemo li da dopustimo da se to dalje radi? Mislim da nećemo.
Vi ćete imati svo pravo ovog sveta, imaćete ovu skupštinu, pa ćete u budućnosti, ukoliko neko u Srbiji po ovom zakonu odgovara zato što je štrajkovao na pruzi, moći da izađete i da kažete – e, desilo se. Ali, nemojte unapred sejati strah i teror. Nemojte sejati nešto čega nema u Srbiji. Dajte kreativnost.
Ono što je došlo kao kreativnost, rekao sam, spreman sam da radim, kao što sam spreman i da podržim ono što ste rekli malopre, da u sudu u Novom Sadu ne rade bezbednosna vrata. To je skandalozno, priznajem. I treba takve stvari da radimo i na takve stvari da ukazujemo. To je u redu, ali nemojte strah, nemojte neistine. Mnogo su jeftini politički poeni ako se oni zarade strahom i ako se zarade neistinom.
Hvala.
Za repliku se javio narodni poslanik Janko Veselinović.
Predsedavajući, samo ne znam kojim tonom da govorim i šta da govorim. Gospodin Babić je govorio šest minuta mimo teme, a niste ga upozorili. Ako je bila replika, to je moglo biti tri minuta.
Gospodine Veselinoviću, gospodin Babić je koristio i vreme replike i ovlašćenog predlagača. Molim vas, dobro sam pazio, cela njegova priča je bila odgovor na vaša pitanja. Nemam razloga da Babića štitim, ali sve što je govorio je bilo u kontekstu onoga što ste vi uputili. Prema tome, ne možete tražiti od mene da vama dozvolim da pričate jednu priču, a da drugome ne dozvolim da odgovori na ta pitanja.
Ovo vreme ću vam poništiti, neće biti uračunato, a vi se ponovo javite. Izvinjavam se. Izvolite.
Zahvaljujem se. Dakle, ne treba biti vidovnjak i videti kako narod u Srbiji živi zadnjih godinu i po dana i videti da su plate manje i da u njihovoj potrošačkoj korpi ima sve manje.
Ne treba biti vidovnjak jer smo čuli da će biti izmenjeni zakoni kojim će se povećati PDV na zejtin, kako kaže moj kolega, na šećer, na hleb, na sve prehrambene proizvode, nekih proizvoda na 10%, a nekih na 20%. Ne treba biti vidovnjak i videti da pada standard, da su cene svakim danom sve veće, da nema novih investicija, da ljudi sa završenim fakultetom traže posao u inostranstvu, jer ova vlada nije sposobna da obezbedi nova radna mesta, nema novih radnih mesta, nema investicija, ne treba biti vidovnjak za to.
Ne treba biti vidovnjak i iščitati zakon, odnosno budžetske zakone za 2014. godinu gde je 600 miliona predviđeno za otpremnine. Šesto miliona evra. Za koga će te otpremnine biti namenjene? Za zapošljavanje? Ne, nego za otpuštanje. Prema našoj računici to je za 60.000 ljudi i još 40.000 ljudi koji će ostati bez posla kao posledica otpuštanja ovih ljudi. To je 100.000 ljudi. Ne treba za to biti vidovnjak.
Ne treba zbog toga biti srećan. Niko zbog toga nije srećan. Mi nemamo Vladu koja je sposobna obezbediti nova radna mesta, već i zaduženja i na druge načine obezbeđuje sredstva za otpremnine odnosno za privremeno zbrinjavanje nezaposlenih.
Molim vas, gospodo narodni poslanici, stvarno ću završiti raspravu ako ovako nastavite. Replika, dva minuta.
Biće manje od dva minuta zato što ću postaviti dva obična pitanja na koja bih voleo da dobijem odgovor.
Prvo pitanje je – ukoliko je prethodni režim i prethodna vlada radila tako sjajno, tako dobro, sve je bilo kao pod konac u Srbiji, sve je funkcionisalo, sve je bilo fantastično, zbog čega ste izgubili izbore? Zbog čega vam građani Srbije nisu dali poverenje da ih vodite dalje tako prosperitetno i tako dobro?
I drugo pitanje je takođe jednostavno – ukoliko je sve tako katastrofalno zadnjih godinu i po dana i samo zadnjih godinu i po dana i ukoliko je sve to tako crno, zbog čega SNS kao najveća i najodgovornija stranka u Vladi Republike Srbije je dobila na svim izborima koji su bili do sada i dobila poverenje kod građana Srbije? Kako to da samo vi vidite nešto što građani Srbije ne vide? Kako je tako nešto moguće?
Ja bih voleo da dobijem samo odgovor na ta dva vrlo jednostavna pitanja?
Reč ima narodni poslanik Borislav Stefanović. Replika?
Replika, zato što je spomenuta DS više puta, a i red je da nego odgovori na dva pitanja, koje je u stvari jedno.
Dakle, dobijate izbore zasad, dobijao ih je Slobodan Milošević i rastao mu je rejting dok su se građani tukli za hleb ovde na Studentskom trgu, dok su mladi išli i ginuli u ratovima, rastao je rejting Slobodna Miloševića pod punom kontrolom medija, a naročito državnih, što i vi radite. To je prvi deo odgovora.
Drugi deo odgovora je, znate kako, radujte se vi ovde i onako čak umilnim glasom sa puno lažnog samopouzdanja dok vam klecaju noge, znate koliko padate sve više, kažete ovde, pa smejte se. Smejte se vi tome kako vama raste rejting, a građanima Srbije pada rejting. Pada im životni standard, pada kreditni rejting Republike Srbije rekordno otkad ste na vlasti i ja se na vašem mestu ne bih smejao ovome. Zato što nema čemu da se smejemo, osim da se smejemo tom vašem helijumu kog ste prepunili, samo što ne puknete gospodo.
Da vam kažem jednu stvar. Mi imamo dovoljno snage i kapaciteta da građanima Srbije uporno pokazujemo ono što već oni vide svaki dan koliko grešite i promašujete. Nije to dovoljno, moramo im dati predlog i mi dajemo predlog. Vi te predloge ismejavate.
Pokazujete tu prugu. Pokažite tu prugu Simi, vašem direktoru u „Železnici“. Pokažite vi njemu šta treba da radi umesto da radi ono što radi. Nemojte vi nama prugu pokazivati, nego njemu pokažite prugu. Pokažite čoveku koji je zaposlio pola rodnog mesta u „Železnici“.
Pokažite vašim direktorima koji ne znaju nikoga da prime sem ljudi iz naprednjaka u javna preduzeća. Pokažite ministru spoljnih poslova koji je primio naprednjaka bez konkursa, pa ćemo onda da pričamo o uštedi za šrafove. Hvala.
Molim vas da odustanete od replike. Mislim da to ne vodi ničemu. Da krenemo po amandmanima, neko mora da odustane. Imaćete vremena.
Znači, idemo po amandmanima. Prvo se prijavio Srđan Milivojević, zatim Dragan Šormaz.
Poštovani gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, DS je podnela amandman na član 290. i to je uradilo nekoliko nas poslanika iz DS sa zahtevom da se ovaj sramni član zakona briše.
Ovo je klasičan primer uvođenja diktature u jednu zemlju, jačanje represije. Ovaj amandman koji podnosimo isključivo je u cilju odbrane demokratskih tekovina ovoga društva. Mi podnosimo amandman za zahtevom da se ovaj sramni član briše. Bilo je i ranije u ovoj zemlji primera uvođenja diktature, nije ovo prvi put. Ali, Karađorđević Aleksandar kad je uvodio diktaturu 6. januara 1929. godine on je izašao pred građane Jugoslavije tadašnje Kraljevine Jugoslavije i kazao – danas uvodim diktaturu, raspuštam Skupštinu i danas će biti onako kako ja kažem.
Ako imate takav rejting na koji se pozivate izađite i to kažite građanima. Kažite namera nam je da uzmemo apsolutnu vlast i da sprečimo svaki protest građana, svaki socijalni protest. Evo, ako su vam namere zaista ovako dobre kao što kažete, zašto u ovom članu nema nehata. Šta ćemo pre neki dan, čuli ste najavu Ivice Dačića da će vozovi ići 200 kilometara na sat. Odmah posle toga se zapalio voz između Majdanpeka i Zaječara. Valjda od trenja, od velike brzine.
Ali, da vas pitam sad. Pošto je taj voz ostao onako zapaljen na pruzi, da li je to blokada pruge iz nehata ili namerna? Da li treba mašinovođa da odgovara osam godina zatvora da ide zato što je blokirao prugu zato što se voz zapalio? Hajde odgovorite mi vi koji imate toliko veliki rejting.
Pa, imali ste veći rejting 90-ih godina kada smo mi tvrdili da Srbija treba da ide u EU, a vi nas nazivali izdajnicima. Pa smo danas svi na istim pozicijama. Nema problema da i vi shvatite neke stvari i posle dvadeset godina bavljenja politikom, ali nemojte da uvodite diktaturu.
Zašto donosite po hitnom ovakav zakon? Zbog dobrih namera prema građanima. Hajde objasnite mi koji su vas poslovnički, ljudski, politički motivi rukovodili kad ste odbili, recimo, da prihvatite da glasamo i da se izjašnjavamo i da raspravljamo o dopunama Zakona o oružju i municiji?
Da smo o tom zakonu raspravljali ovde u Narodnoj skupštini, usvojili ovde, ne bi se desili brojni zločini posle toga. Sprečili bismo neke tragedije. Gde vam je tada bila briga za građane? Što njega isto niste prihvatili da stavimo po hitnom postupku. Da li on ne otklanja neke nepravilnosti. Naravno da otklanja.
Dakle, šta ćemo sutra ako građani Trstenika, koji su najavili blokade puta zbog istraživanja nikla na teritoriji Trstenika, blokiraju prugu. Jedan od mojih kolega je kazao da tom prugom vozovi već davno ne idu. Ali, mi u zakonu ne kažemo da kad se blokira pruga kojom vozovi ne idu neće biti robije od osam godina nego se kaže da će se ići u zatvor, osam godina.
Opet podvlačim, ovaj ste zakon doneli i donosite i napisali isključivo kada ste čuli da će radnici FAP-a iz Priboja blokirati prugu. U Kruševcu otkucava, ovoga trenutka, socijalna tempirana bomba. Radnici četranestog su na ulici, moji Kruševljani, ČIK-a Crvene Zvezde, hotela Rubin, svakoga dana.
Hoćete njih da trpate u zatvor kada budu u protestu tražili svoja prava. E, mi ne dozvoljavamo da to tek tako prođe umotano uprkos tom vašem fantastičnom rejtignu koji je prouzrokovao ovako katastrofalnu ekonomsku situaciju, mi ne dozvoljavamo da to prođe u tišini. Nego vam kažemo, kada imate nameru da uvedete diktaturu, kažite – mi smo diktatori, to nam je urođeno, volimo tako da vladamo i hoćemo diktatorske zakone. Mi ćemo na branik demokratije, na barikade da se suprotstavimo uvođenju diktature u zemlji.
I to nije prvi put. Preživeli smo to prošli put od vas, devedesetih godina. To ste isto radili. Zakon o univerzitetu, najsramniji u istoriji Srbije, Zakon o informisanju koji je doneo Aleksandar Vučić, najsramniji. Isto je bio diktatorski zakon. Borili smo se protiv toga. I tada ste imali visok rejting, pa ste izašli i rekli – mi imamo rejting od 50% i hoćemo ovakav zakon. Mi smo rekli – mi imamo rejting 10% i nećemo ovakav zakon. I pokazalo se da smo mi sa 10% rejtinga bili u pravu. Ne može sve da se meri rejtingom, znate, nije pametno.
I na kraju da vam kažem još nekoliko stvari. Ja tek sad shvatam zašto vaši funkcioneri, stranački, SNS-a ovih dana paradiraju Srbijom sa onolikim obezbeđenjem. Ne čuva njih obezbeđenje. Obezbeđenje čuva građane Srbije od njih. Hvala.
Samo da saopštim redosled, pošto je puna lista. Znači, redosled je ovakav: Šormaz, Miković, Gojković Maja, Vučeta Tošković, Stefanović. Ovo je redosled koji sam spomenuo.
Reč ima Zoran Babić, replika. Izvolite.
Čudna je ta diktatura u kojoj ambasador jedne od najvećih i najmoćnijih zemalja ovog sveta kaže da ne vidi tu diktaturu, a u toj zemlji je mnogo razvijenija demokratija. Čudna je ta diktatura u kojoj i danas i juče, ali i u svim narednim danima možemo da vidimo u svim dnevnim novinama podjednako i slike i izjave i tretman svih političkih opcija.
Ali se na te novine ne gleda, gledaju se unatraške. Gledaju se iz vizure „Presa“ dok nije ukinut, dok se Dragan Đilas nije povukao iz toga jer je video da neće imati više interesa, interesa kroz „Pres“.
Čudna je ta diktatura koja se sada sprovodi a da recimo, u sutrašnjoj emisiji, na jednoj cenjenoj emisiji na kojoj ću ja biti gost, biće još tri narodna poslanika i sva tri iz opozicije.
Da li je to diktatura, gospodo narodni poslanici? U čijim je glavama ta diktatura? Ko proizvodi tu diktaturu? Ako je diktatura prema tome da neko više ne može da se bahati u Srbiji, da ne može više da koristi državne resurse, da ne može više da koristi i službene automobile i kabinete i, ne znam ti, koliko funkcija, možda.
Ali, kakva je diktatura u pojedinim političkim opcijama, pokazuje sve više narodnih poslanika po obodu ove sale koji su potekli iz te političke stranke slobodomislećih, pa kada stvarno misle svojom glavom završe po obodu ove sale.
PREDSEDAVAJUĆA (Vesna Kovač): Hvala. Borislav Stefanović, repliku želite? Izvolite.
Ja bih zamolio ovlašćenog predstavnika, tj. predlagača zakona da priča, da pokuša da odgovori na pitanja koja mi potpuno na jasan, legitiman način postavljamo u ovoj skupštini. I da shvati da su na vlasti pola mandata, da uradili nisu ništa, da se bave DS-om, da ostave DS da pokuša u ovim suženim okvirima koje omogućava zakon, ono malo ostataka zakonitosti u Srbiji, i da im najzad stanemo za vrat.
Ako to nisu u stanju da urade, i ako se bave svojim besmislicama, čitanjem svojih istraživanja javnog mnjenja i gledanja u svoja ogledala, gde su najlepši na svetu, neka nastave da rade.
Molim vas, nemojte više maltretirati Narodnu skupštinu besmislicama koje ovde iznosite. Nemojte vi da vičete – strašno i da vičete vi o duplim funkcijama. Nemojte vi da pričate o bogatima. Vodite računa o tome. Nemojte.
Podsećam na reči vašeg predsednika – budite mirni, budite staloženi, budite strpljivi. Uskoro će jedan od vas biti u zatvoru. Tako je rekao čovek. Znači, nemojte se uzbuđivati. Osoba koja viče sad meni zna da će uskoro biti zatvorena. Zašto onda vičete?
Slušam šta je rekao prvi potpredsednik Vlade, treba i vi to da radite. Možda ga bolje razumete, najzad.
Dakle, nesnosna je stvar, gospođo predsedavajuća, što stalno kada ih neko pita nešto konkretno, i da neki predlog, oni odgovaraju na način koji je potpuno neprimeren ovoj skupštini.
Ili ćete uvesti red da se priča o tački dnevnog reda, ili će se ovo pretvoriti apsolutno u jedan verbalni rat između ispravne, radne pristojne Srbije i onih koji je rastakaju svaki dan.
Gospodine Babiću, replika.
U jednoj stvari ću se složiti, mi ne možemo pričati o bogaćenju, jer nije lider moje stranke napravio firmu, kao što je to uradio Dragan Đilas, i nije prihodovao on, nego Dragan Đilas 38 milijardi dinara i to po zvaničnim podacima Agencije za privredne registre, 38 milijardi dinara samo jedna firma i samo od onog trenutka kada je postao ministar i samo od onog trenutka kada je postao gradonačelnik Beograda.
Siguran sam da u bogaćenju, a to smo videli i sinoć kako se u jednoj emisiji hvali svojim bogatstvom, kao što smo saznali i to da se ta firma, uopšte nije ni promenila vlasnika, nego se možda razmišlja o promeni vlasnika, a na sva zvona je najavljeno da je gospodin Dragan Đilas prodao sve svoje firme, a sada, sinoć smo videli i da nije, toliko o doslednosti, a ono o čemu je SNS pričala i o čemu ćemo pričati i šta ćemo, siguran sam, voljom većine narodnih poslanika u ovom domu Narodne skupštine, ove stvari nemaju veze sa štrajkačima.
Vi možete da okrećete glavu na drugu stranu, i možete da žmurite nad time, jer žmurili ste i godinama i decenijama unazad.
Ove stvari, pogledajte ove padove dalekovoda, pogledajte ovo, kakve veze to ima sa štrajkovima, jel' hoćete da se ovo dešava ili da se ne dešava u Srbiji. Ovo je tema za SNS.
Reč ima Borislav Stefanović.
Zbog građana Srbije moram da kažem, prvo da vam dam jedan besplatan savet, uzmite lepo te slike, uvaženi kolega, pa ih odnesite kod ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, ako još uvek pričate sa njim, pa mu recite – evo, gospodine Dačiću, po sadašnjem zakonu, ne ovom što ga sada menjate, nego po sadašnjem, za to krivično delo se ide u zatvor do 5 godina, pa da vas podučim, pošto ste inženjer, ide se 5 godina u zatvor zbog tih slika koje ste pokazali.
Samo to morate Dačiću, ne nama, ministru unutrašnjih poslova u vašoj vladi, na vlasti pola mandata, gospodine Babiću, pola mandata ste na vlasti i vi nama pričate nešto.
U tome je problem što nemate šta da pričate, pa pričate nešto, jer nemate rezultate, nešto pričate.
Lepo sam vas pitao, firma se zvala „ Profajler“, pa se zvala „Blok end konekt“, pa ima treće ime, i u toj firmi je radio gospodin Vučić.
Pogledajte skok prihoda, od kada ste došli na vlasti, to su stotine miliona i milijarde i nemojte vi nekome da gledate trn u oku, a balvani u vašem.
Ko ste vi da pričate nama koji ćemo da se bavimo godinama onim što ste ostavili u Srbiji iza vas? Mi ćemo se baviti vašim firmama, vašim bogaćenjem, vašim laganjem građana Srbije, propašću koju pravite svaki dan u svakom mestu u Srbiji, znaju šta radite.
Nemojte nama da pričate, ljudi vas gledaju i smeju vam se, sve više i sve hrabrije i ja sam zbog toga presrećan, a vi se samo smejte.
Molim vas, da zatvorimo replike.
Dobro još jedan krug replika, izvolite, i onda molim vas završavamo.
U sportskom žargonu, kažu – zicer. Ja sam zahvalan prethodnom govorniku što mi je baš omogućio takav zicer. Namerno koristim te termine iz Košarkaškog saveza koji je još opterećen politikom, jer Dragan Đilas je predsednik Košarkaškog saveza Srbije. Politika i sport, nespojivo, ali kada su neki drugi u pitanju, a kada je Dragan Đilas u pitanju onda to može. Nadam se da će imati i hrabrosti i političke mudrosti da podnese ostavku.
Ali, ovaj zicer znači – da li je Aleksandar Vučić vlasnik neke firme u Srbiji ili bilo gde? Da li je vlasnik? Dragan Đilas je vlasnik. Vama smeta što je neko negde radio. Pre toga ste optuživali da niko nikada nigde nije radio i da ništa ne ume zbog toga. Sada vam smeta kada radi, sada vam ne smeta kada radi, ali ono što je definitivno, firma koja je, poštovani građani Republike Srbije, u vlasništvu Dragana Đilasa je prihodovala po podacima Agencije za privredne registre, po onome što je vlasnik te firme Dragan Đilas prijavio, prihodovala je za godine kada je bio ministar, kada je bio gradonačelnik Beograda, prihodovala 38 milijardi 938 miliona dinara.
Zamislite koliko života građani Srbije moraju da rade da bi toliki novac videli uopšte. Ni na TV ne mogu da vide toliki novac, nešto što je za samo godine u vlasti Dragan Đilas kao vlasnik zaradio, a nama se spočitava i to što smo radili negde.
Šta je u vlasništvu? Koji mediji su u vlasništvu? Koja firma je u vlasništvu? Šta je u vlasništvu, osim što je (Predsedavajuća: Vreme.)… vama insinuirano šta radimo i kako radimo. To je razlika između nas i vas. To što ste vi radili za svoje džepove, a mi za državu i za građane Srbije.
Hvala.
Reč ima Borislav Stefanović. Izvolite.
Mislim da je odgovor jednostavan.
Svi mediji danas u Srbiji, osim par ostrva slobode su u vašem vlasništvu, direktno ili indirektno. Pod kontrolom, apsolutno sve se odlučuje, i ne samo u medijima, već i u firmama i apsolutno su razrađeni svi putevi korupcije, maksimalno od nabavki u Kliničkom centru pa dalje.
Dakle, vi ste stranka koja ne da je ogrezla u tome za šta optužujete druge, ne vi lično, nego ti ljudi koje ste delegirali, da smatram da je nemoralno da ovde iznosite takve stvari za čoveka koji je registrovao, plaćao poreze u ovoj državi i radio pre politike, i to je nemoralno što radite.
U redu je da neko negde radi, ali da radi u jednoj firmi koja na taj način, gle čuda, kada ste došli na vlast toliko uvećala prihode. To nikako da mi objasnite. To nikako ne možete ni da razumete, i umesto da tu stvar stavite sa strane i vratite se na zakon i da mi vidimo zašto vi hoćete odjednom da neko ne blokira prugu, vi opet pričate o Draganu Đilasu koji nije ovde da se brani, a vi ste takvi, vi inače tako radite.
Volite iz budžaka da dobacujete, koji nije preprodavao grobno mesto u Vrnjačkoj banji, gospodine Babiću. To nije radio Dragan Đilas, i nema hotel u Vrnjačkoj banji. Da li razumete? Nemojte, gledaju nas ljudi u Vrnjačkoj banji i Dule Klisar koji vas je potukao do nogu. Budite prema njemu bar pošteni.
Hvala.
(Zoran Babić: Replika, molim vas.)
Završavamo replike.
(Zoran Babić: Poslovnik.)
Po Poslovniku ćete dobiti reč.
Izvolite, gospodine Babiću.
Gospođo predsedavajuća, razumem duple aršine, ali da ne sprečite kada neko zbog manjka argumenata, zbog slabosti, zbog nekulture, zbog zlobe ne pogleda sebe u ogledalo i dva radna mesta na kojima je i u Narodnoj skupštini i u Ministarstvu inostranih poslova na grbači građana Republike Srbije…
(Predsedavajuća: Gospodine Babiću, molim vas držite se povrede Poslovnika.)
… držim se povrede Poslovnika i toga da je trebalo ovakve stvari da sprečite na vreme, spreman sam na svaku vrstu političke borbe. Spreman sam na svaku vrstu izražaja, ali ovo je nemoć, gospođo predsedavajuća. Trideset osam milijardi…
(Predsedavajuća: Moja nemoć, gospodine Babiću, ili? Držite se povrede Poslovnika. Dajte da uvedemo ovo, vi ste predlagač zakona i molim vas da pokušamo da…)
Vi ste predsedavajuća koja treba na vreme (Predsedavajuća: Zato vas molim da izađemo iz priče.)… da sankcioniše neke stvari, koja treba da opomene ljude da ne mogu da budu i ovde i u Ministarstvu inostranih poslova, koji ne mogu da dobijaju dva radna (Predsedavajuća: Gospodine Babiću, drugo upozorenje.)… i zadržavaju dva radna mesta, a da drugome nekom spočitavaju načela ili nenačela.
Povreda Poslovnika da se izglasa.
Povreda Poslovnika, Janko Veselinović. Moram da isključim listu. Izvolite.
Molim vas, predsedavajuća, smatram da je na vreme trebalo da upozorite gospodina Babića. Član 106. i član 107. povređeno je i dostojanstvo i činjenica da se govorilo mimo dnevnog reda. Međutim, poštujem vaš način vođenja sednice i činjenicu da ste tolerantni kako prema opoziciji, tako prema poziciji, ali jednostavno reči koje je on izrekao su netačne.
Gospodin Borko Stefanović ima jedno radno mesto i prima jednu platu.
(Predsedavajuća: Gospodine Veselinoviću, molim i vas da ne replicirate kada ste tražili povredu Poslovnika.)
Da, ali ovo je neistina u najmanju ruku. Dakle, nikada Borko Stefanović nije primao dve plate niti je radio na dva radna mesta. To je neistina koja je preuzeta iz tabloida, uneta u Skupštinu kao neistina.
Umesto da govorimo o temi koja je danas na dnevnom redu, način kako da se promeni vrlo za nas sporna odredba da je zabranjeno zaustavljati voz i na taj način onemogućiti ljude da protestuju. Nismo mi da se zabrani zaustavljanje vozova, nego smo zato da se to reši na drugi način, davanjem radnih mesta.
Hvala, gospodine Veselinoviću.
Da li se još neko javlja po Poslovniku? (Ne)
Sada po redosledu reč ima narodni poslanik Dragan Šormaz.
Dame i gospodo narodni poslanici, naravno da ovaj amandman ne treba prihvatiti. Predlog zakona je jasan, on se bavi kriminalcima, on se bavi štetočinama i on se bavi onima koji čine štetu u železničkom saobraćaju, a ne onima, naravno razumem obrazlaganje, razumem da ima pravo opozicija, još naročito ona koja je u drastičnom padu poverenja kod građana, da traži neki način da privuče pažnju na to što radi i da zamagljuje koristeći dnevno-političke situacije, pa onda kada se radi nešto oko železnice ili oko pruge, hajmo odmah na nešto što se desilo pre par dana, blokada jedne pruge, hajde da pričamo o štrajkačima itd, kao da ne postoji Zakon o štrajku koji to reguliše, Zakon o radu i svi ostali zakoni, ali to samo pokazuje slabost podnosioca amandmana i načina na koji oni to rade.
Neću govoriti ni o čijoj kući, mada bih mogao. Imam recimo tetku u Golubiću kod Knina, mogao bih da pričam o tome kako je neko i na koji način renovirao svoju kuću, a mnogi ljudi koji ovde žive i koji su izbeglice iz tog kraja nisu uspeli da stignu do takve obnove svoje kuće. Možda kada jednom bude tema, ali pošto to nije tema ovog amandmana naravno da o tome neću govoriti.
Razumem kada poslanici DS prošire temu, vi niste bili tu, niste vodili sednicu, na način na koji su oni obrazlagali ovaj amandman, pa onda kažu, znači govorim o ovom zakonu, a oni pričaju o preduzećima u restruktuiranju, a ne kažu kada su ta preduzeća otišla u restruktuiranje i zbog čega. Zbog propalih privatizacija ili zbog neuspešnih privatizacija kada su oni vodili državu.
Onda pričaju o povećanju broja nezaposlenih što je neistina, smanjuje se broj nezaposlenih otkad radi ova vlada, ali ne pominju da je duplo povećan broj nezaposlenih u četiri godine perioda njihovog rada.
Zato kada oni proširuju, kada govore, mislim da nemaju nikakvo pravo da osporavaju nama da ih podsetimo na to šta su radili i zašto je došlo do takve situacije. Znate, nemoguće je da se sada kaže da mi ovim zakonom hoćemo da sprečimo ljude da imaju pravo na štrajk. Oni vrlo dobro znaju da ne uključuje pravo na štrajk to da se sedne na prugu ili put.
Oni to vrlo dobro znaju, iako kažem, to se ne tiče ovog zakona, ali oni to govore. Vrlo dobro znaju da za to ne postoji, jer su slali žandarme na ljude u Lapovu, jer su slali žandarme na ljude po vojvođanskim putevima kada su bili izvršna vlast u zemlji.
Zbog toga i jeste problem njihov sa rejtingom, a i naš sa rejtingom koji ima SNS. Mi moramo da rešavamo probleme, između ostalog ih i rešavamo ovim predlogom zakona na taj način, koji je stvarala jedna nesposobna vlast, jedan nesposoban režim u prethodnom vremenu.
Naravno, problem je što imamo toliki rejting da možemo da napravimo posle narednih izbora, ako bi bili ovih dana, sami Vladu. Znate, to nije diktatura. Vi niste bili tu, ali ovde se pričalo o diktaturi. To je samostalno vladanje u državi voljom naroda, dok svi ostali, koji nisu prešli tu polovinu, opozicija.
(Predsedavajuća: Gospodine Šormaz, sada sam tu i molim vas da pričamo o temi dnevnog reda.)
Dobro, vi ste tu, ali govorim o načinu na koji su oni obrazlagali ovaj amandman. Pokušavam da objasnim poslanicima zašto ne treba da se glasa za ovaj amandman. Ne mogu da se udaljim od njihovog obrazloženja. Znači, to su bili njihovi argumenti za amandman.
Slažem se s vama. Potpuno iracionalno, nikakve veze sa Predlogom zakona nemaju i sa tim članom, ali to smo sve ovde slušali. Znači, trenutno nesposobna organizacija koja priča o rejtinzima, a ne govori o tome da je izgubila izbore u nekoliko opština, može na takav način da radi i to građani vide, ali zato i mi imamo pravo na to da odgovorimo. Odgovorićemo na predstojećim izborima u Odžacima i u Beogradu, gde će odneti pobedu ubedljivo SNS i to će biti volja građana, bez obzira na ovakvo obrazlaganje amandmana. Hvala.
Reč ima poslanik Srđan Miković.
Trudiću se da polako govorim, kako bi me svi razumeli.
Isto tako sam govorio kada sam rekao da ne mogu da opstanu ovde u proceduri Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnoj upravi i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, pa je Vlada shvatila i povukla ih. Sada ću isto tako pokušati da objasnim šta ovde nije u redu u ovom zakonskom predlogu.
Podržavam podneti amandman na član 5, ali samo ako čitamo čl. 1, 3. i 5. Predloga zakona videćemo direktnu kontradiktornost jednog, drugog i trećeg i videćemo koliko su određene diskusije apsolutno bile bespredmetne i neosnovane.
Naime, da ne idemo dalje i da ne čitamo Krivični zakonik u drugom delu, samo u ovom delu koji se tretira Predlogom zakona, da se držimo teme, činjenica je da je već danas za slučaj drske krađe, na naročito bezobrazan i drzak način, a šta je drugo nego krađa dalekovoda ili krađa šine teška krađa. Hajde da čitamo ili kako moj kolega kaže – hajdete da čitamo. Tu je zaprećena kazna osam godina. Kada pređe određenu vrednost zaprećena kazna je deset godina. Ukoliko postoji volja i spremnost države da stane na put kriminalu, neka primeni zakon.
Dan-danas postoji mogućnost izricanja iste te kazne, pa čak i teže kazne nego što se predlaže u trećem članu zakona, odnosno kojim se dira član 279. No, sada se vraćam na peti član, gde je podnet amandman, gde je učinjena određena intervencija, ali vam ukazujem da u članu 3. Predloga zakona, kojim se dira član 279. ukida se nehat, a u članu 5. kojim se dira član 290. ostavlja se nehat. Hajde ili hajdete, kako moj kolega kaže, dogovorite se sami sa sobom da li treba nehat ili ne treba nehat ovde da stoji.
Mislim da je neprimereno da u okviru jednog zakona, a to je Krivični zakonik imamo od člana do člana različit stav i različitu primenu određenih instituta koji su jedinstveni za ceo Krivični zakonik. Da je kojim slučajem Vlada odradila svoj posao do 31. marta i predložila Krivični zakonik mogli bi da se nadamo da bi to bilo temeljnije urađeno.
Razumem želju narodnih poslanika da sami učine ono što Vlada, da li iz lenjosti ili zbog neke druge zauzetosti, nije uradila, čak sedam i po meseci, da to bude urađeno na ovaj način, ali očigledno nije temeljno urađeno.
Reč ima poslanica Maja Gojković.
Dakle, nemam nameru da kao kolege govorim o svemu i svačemu, a da ne govorim o amandmanu. Mislim da bi rasprava bila mnogo kraća i sažetija da je predlagač, odnosno da je naša poslanička grupa i ovlašćeni predlagač odmah odgovorio na ovaj amandman sa jednom rečenicom da nećemo podržati ovaj amandman, da nećemo glasati za amandman DS i tu bi bio kraj.
Šta piše u ovom amandmanu? Prosto se u moru reči ovde i u moru tema koje su se otvorile, kolege imale vrlo tolerantne predsedavajuće danas, moji komplimenti za predsedavajuće. Nadam se da će biti takvi i ubuduće, bez obzira ko govori. Piše samo – briše se.
Suštinski amandman je vrlo loš, a ono što smo čuli u usmenom obrazloženju ili pokušaju, to je prosto pomešalo babe i žabe. Nama to ništa nije objasnilo, niti je predlagača ubedilo zašto bi trebalo da odustane od Predloga zakona i zašto bi trebalo da obriše čitav ovaj zakon.
Cilj je jednostavan, neću ponoviti šta je cilj ovog zakona zbog predlagača koji su ovo učinili samo zbog politikantskih razloga, da bi nešto pričali građanima Srbije, da bi pokušali nekako da poprave situaciju svoje političke stranke. To je legalno, legitimno, demokratsko pravo svakoga od nas koji se bavimo politikom.
Naš cilj, cilj poslaničke grupe SNS, zašto ovakav zakon, zašto član 5, zato što ovakav zakon treba preventivno da utiče na eventualne počinioce krivičnih dela, da ih zastraši i da inicijatori ovog zakona, dakle javna preduzeća, svi veliki sistemi u državi, građani Srbije svake lokalne sredine, AP Vojvodine, ne trpe nesagledivu materijalnu štetu koja se činjenjem ovih krivičnih dela pravi. Ko plaća tu nesagledivu štetu? Građani Srbije, građani Novog Sada, građani Beograda, građani Vojvodine plaćaju ovu štetu i zato ne možemo da prihvatimo amandman koji kaže – briše se.
Cilj ovoga svega, znači brisanja ovog amandmana, bi bio nanošenje ogromne materijalne štete. Šta je alternativa? Alternativa bi bila, recimo, da piše u članu 5, kako ima tendenciju predlagač amandmana, da se dozvoljavaju krađe, da se dozvoljava zaustavljanje saobraćaja, da se dozvoljava, pošto u tom članu piše, ako se zaustavi saobraćaj, kolokvijalno govorim, protivno propisima. Znači, ako dozvolimo kršenje propisa i da dozvolimo nanošenje velike materijalne štete.
Pošto mi nemamo dilemu da to treba sve dozvoliti, ne možemo da prihvatimo ovaj pravni nonsens i ne možemo da prihvatimo ovakve, hajde da ne budem gruba, da ne upotrebim takvu reč, zaista živim od ove plate, pa ne mogu da plaćam velike kazne koje bi usledile kada bih rekla šta zaista mislim o ovim amandmanima, dakle, nećemo ovo prihvatiti. Nema potrebe da nas ubeđujete. Građani Srbije će biti zadovoljni ako sprečimo nanošenje ovako velike štete koju su do sada plaćali oni kao poreski obveznici.
Da li smo mi u pravu, to ćemo videti, kako je kolega Šormaz, obrazlažući naš stav povodom ovog amandmana, rekao, na izborima u Odžacima i nešto bliže, već sutra, na sednici Skupštine grada Subotica, jer su koalicioni partneri DS odlučili da prekomponuju vlast i da izglasaju nepoverenje gradonačelniku Subotice iz DS i podrže predloge SVM i SNS. To je odgovor zašto ćemo mi predlagati i dalje ovaj zakon.
Reč ima narodni poslanik Srđan Miković, po Poslovniku.
Smatram da je kod izraza da neko iz politikantskih razloga podnosi amandman trebalo da intervenišete. Mislim da to apsolutno nije u redu.
Drugo, tokom same diskusije očigledno su određene neistine iznete. U članu 5. Predloga zakona, na šta je podnet amandman…